Gripa je teška, akutna virusna bolest koja je praćena brojnim komplikacijama. Za nju ne postoji pravi lijek, jedina razumna zaštita je cijepljenje protiv gripe koje započinje danas. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) osigurao je 320.000 doza, što je oko 10 posto doza više nego prošle godine, a ako to bude potrebno postoji mogućnosti i nabavke dodatnih količina cjepiva, rekao je u utorak na konferenciji za novinare voditelj Nacionalnog referentnog centa za gripu Vladimir Draženović.
POGLEDAJTE VIDEO:
Naglasio je kako se cijepljenje preporučuje trudnicama, kod kojih su komplikacija bolesti češće, zdravstvenim djelatnicima, koji su šest puta više izloženi infekciji i kako bi bili primjer zajednici, te starijima od 65 godina i svim kroničnim pacijentima, uključujući i djecu, koji boluju od dijabetesa, astme, srčano-žilnih bolesti, plućnih bolesti, bolesti metabolizma i slično.
Građanima je i ove godine besplatno dostupno trovalentno cjepivo, koje sadrži dva soja virusa A i virus B, a cijepiti se mogu kod svojih obiteljskih liječnika ili u zavodima za javno zdravstvo.
S obzirom da ove godine ističe trogodišnji ugovor s proizvođačem cjepiva o kupnji trovalentnog cjepiva, Draženović se nada da će HZJZ iduće godine nabaviti četverovalentno cjepivo, koje prevladava u Europskoj uniji, a sadrži četiri soja virusa (dva A i sva B). Ono je u Hrvatskoj trenutno dostupno u ljekarnama i može se kupiti za oko 100 kuna.
- Efikasnost bilo kojeg cjepiva postiže se redovitim procjepljivanjem. Ako se svake godine redovito cijepimo, efikasnost cjepiva može biti 90 i više posto, a ako se cijepimo prvi puta ona će biti niža, no sve ovisi o imunološkom statusu pojedinca, njegovoj dobi, kroničkim bolestima i cirkulirajućim sojevima gripe - kaže Draženović.
Dodao je kako se cijepljenjem reducira ne samo pobol, nego i komplikacije koje gripa može izazvati, poput pneumokokne pneumonije, a značajno smanjuje i nekritičnu primjenu antibiotika u populaciji koji se, iako ne djeluju na virus gripe, u sezoni grupe troše 70 posto više nego inače.
- Na temelju procjena EU, smatra se da se u Hrvatskoj u sezoni influence izgubi milijun radnih dana te da gripa stoji preko 100 milijuna eura. Procjena Europske komisije je da je broj smrtnih ishoda zbog gripe u svakoj zemlji EU u godini jednak broju žrtava u prometnim nesrećama, što je u Hrvatskoj oko 300 smrti u tri-četiri mjeseca epidemije - kazao je Draženović.
U Hrvatsko je lani službeno prijavljeno 65 tisuća oboljelih i 30 umrlih, no te su brojke višestruko veće, kažu stručnjaci,
Ilija Kuzman, predsjednik Sekcije za respiratorne infekcije Hrvatskog društva za infektivne bolesti kaže kako su istraživanja pokazala da u tri zimska mjeseca, kada traje epidemija gripe, umire više ljudi u jednoj zajednici nego u ostalih devet mjeseci.
- Mnogi umiru od posljedica gripe, poput starijih osoba i kroničnih bolesnika s kliničkom slikom upale pluća, zatajenja srca, moždanog udara, a te se smrti ne povezuju se s gripom. Lani je Zavod za statistiku izvijestio da je siječnju iz nepoznatih razloga umrlo više ljudi nego ikad ranije, a mi smo skloni reći da godišnje 500 ljudi umre od posljedica neprepoznate kliničke slike u čijoj je podlozi gripa - kazao je Kuzman.
Stručnjaci upozoravaju kako osim gripe, veliki rizik i ozbiljne zdravstvene komplikacija uzrokuju i respiratorne bolesti uzrokovane pneumokoknom bakterijom, za koji također postoji mogućnost cijepljenja.
Naime, lani je upala pluća bila među deset vodećih uzročnika smrtnosti, na osmom mjestu sa 992 smrti, a ta brojka bi se mogla smanjiti cijepljenjem 13-valentnim cjepivom, koje je u uporabi u europskim zemljama i osigurava se zaštita od širenja te bakterije u populaciji.
Rizične skupine i za pneumokoknu bolest i za gripu su praktički jednake, a bakterija je naročito rasprostranjena među djecom vrtićkog uzrasta, gdje je čak 80 djece do pet godina starosti nositelj bakterije, kazala je pedijatrica iz Klinike za dječje bolesti Irena Ivković Jureković.
Od iduće godine i u Hrvatskoj se, nakon što je ono već ranije uvedeno u gotovo svim zemljama EU, uvodi obvezno cijepljenje djece protiv pneumokoka, koje je ušlo je u kalendar obveznih cijepljenja. Ta bakterija izaziva kod djece akutnu upalu srednjeg uha ili sinusa. ali može dovesti i do upale pluća te upalnih procesa u mozgu, kao u od kroničnih komplikacija.
Prof. Ivković Jureković ističe kako su zemlje koje su uvele cijepljenje protiv pneumokoka za 80 posto smanjile pojavnost bolesti uzrokovanih tom bakterijom te je značajno smanjenja njihova učestalost i u necijepljenoj populaciji, dječjoj i odrasloj, jer se smanjilo kliconoštvo.