Iako bob mnogi smatraju egzotičnom biljkom, ova se ukusna mahunarka u Hrvatskoj uzgajala od davnina. Bila je poznata dugo prije graha, koji je u 16. stoljeću uvezen iz Amerike. Bob je u međuvremenu pomalo pao u zaborav, no posljednjih ga godina kuhari iznova otkrivaju kao izvor vrhunskog gastronomskog užitka. Pripremati možete mlade mahune, zrna, a i mlade listove na salatu. Pronađete li ljubičasti bob ili mahune, znajte da ni to nisu neke nove izmišljotine, nego stare sorte izuzetno bogate vitaminima. Jelovnik možete obogatiti i drugim mahunarkama poput slanutka ili žitaricama kao što su heljda ili ječam.
Slabo poznata, ali i vrlo ukusna je bamija. Ona potječe iz tropske Afrike, a u ove su je krajeve donijeli Turci. Na našim se tržnicama najčešće može kupiti navezana na konac. Treba je kuhati s malo limunova soka dok ne nabubri, a zatim je možete dodavati jelima. Osobito je ukusna u telećem gulašu.

PIRE OD BOBA NA ORIJENTALNI NAČIN
Sastojci: 300 g zrnja boba, 5 žlica sezamova ili bučina ulja, sok od tri limuna, 3 režnja češnjaka, sjeckani peršin, sol
Priprema: Bob kuhajte 10-12 minuta i ocijedite. Odvojte nekoliko zrna za ukrašavanje. Ostatak propasirajte s češnjakom, solju, limunovim sokom i sezamovim uljem. Poslužite hladno, poškropljeno s nekoliko kapi maslinova ulja, posuto peršinom.

>>> Bob je vrlo bogat bjelančevinama. Od biljaka nadmašuju ga samo kikiriki i soja. Zbog toga su jela od boba odlična u vegetarijanskoj prehrani

>>> Kaša od žitarica, npr. ječma, zobi ili heljde, nekoć je bila uobičajen doručak, a nutricionisti danas ponovno preporučuju takva jela.

>>> Oljušteno zobeno zrno može se kuhati poput riže ili samljeti u brašno i dodati smjesi za kruh. Zob je bogat kalcijem te snižava kolesterol.