Bol koji se pojavljuje kod svakodnevnih pokreta, poput onog u vratu tijekom okretanja glave u vožnji, rezultat je mišićne neravnoteže. 

Učestalim izvođenjem bolnog pokreta tijelo se navikava na bol, a ljudi taj isti pokret pokušavaju izvesti drukčije samo kako bi izbjegli nelagodu. Svaki pokret koji se ne izvodi onako kako ste ga uvijek izvodili zove se kompenzirani pokret te povećava rizik od ozljeđivanja. Zato bi svaki rekreativac trebao biti svjestan svojih mogućnosti kako bi se smanjila mogućnost ozljeđivanja. 

- Osjećate li bol u koljenu, neovisno pojavljuje li se on povremeno ili stalno, valja dobro pripremiti mišiće koljena koji će sudjelovati u tim pokretima ovisno o sportu kojim se bavi. Dobar program mora razviti mišićni balans kako bi pokret vratio u prirodan obrazac. Upravo zato ne preporučujem rekreativcima koji osjećaju bol u koljenu da izvode pokrete koje ne rade često. To se osobito odnosi na pokrete s velikih rotacijskim silama u koljenskom zglobu kakve zahtijevaju sportovi poput skijanja, klizanja i hokeja - objašnjava Branimir Vajda iz Medicinskog fitness centra Collum. 

Najsigurniji način da se sportaš ili rekreativac riješi bolnih ograničenja upravo je medicinski fitness koji se temelji na komunikaciji između doktora specijalista, fizioterapeuta i kineziologa. Medicinskim se fitnessom oblikuje individualni program tretmana i treninga te se kombinira ono što vježbač želi s onime što treba i može.

- Medicinski fitness rješava uzroke ozljeda te se fokusira na prevenciju i liječenje kompleksnih, ali i kroničnih ozljeda - pojašnjava Vajda. Naše društvo, kaže, bilježi porast kroničnih bolesti i bolova u lokomotornom aparatu zbog neaktivnog načina života. Sustav medicine usmjeren je na specifične, propisane tretmane poput lijekova ili operacije kojima je cilj liječiti problem ili simptom. 

- Neki od najčešćih problema s kojima se susreću rekreativci su bol u donjem dijelu leđa, problem s vratnim dijelom kralježnice ili bolovi u ramenima. Oni su posljedica sjedilačkog života i kako bi ih se riješilo, nužna je prilagođena aktivnost. No u medicinskom fitnessu ne postoji obrazac treninga. Tako i kod naizgled sličnih problema pristup programiranju treninga za svaku osobu ovisi o mnogo čimbenika - zaključuje.

Osim tjelovježbom bol se može ‘liječiti’ i pravilnom masažom

Kad dođe do bola, cilj je vratiti prirodni opseg pokreta ili držanje tijela. Uz tjelovježbu metoda ispravljanja može biti i masaža. No masirati smijemo samo ako je masaža usmjerena prema ispravljanju pokreta. Nikako ne bi smjela služiti za opuštanje suprotne mišićne grupacija koja je slabija i napregnutija od mjesta bola. Važno je upamtiti da su svaka terapija i trening samo pomoćno sredstvo da bi se vratio opseg pokreta ili držanje tijela.

Vratni dio 

Ako postoji bol u vratnom dijelu kralježnice, izbjegavajte pokrete kod kojih se smjer gibanja naglo mijenja poput onih u squashu, badmintonu ili ping pongu.

Rameni pojas

Kod bolova u ramenom pojasu izbjegavajte pokrete koji opterećuju samo jednu stranu poput tenisa, košarke ili kuglanja. 

Lumbalni dio 

Kod bolova u lumbalnom dijelu kralježnice izbjegavajte dugotrajno sjedenje i neaktivnost, a pripazite na pokrete koji uključuju jaku aktivnost mišića stražnje strane tijela poput neciljanog dizanja utega i veslanja, napominje Vajda. 

Bolna koljena 

Ako vas bole koljena, ne preporučuju se pokreti koji se ne rade često, a imaju velike rotacijske sile u koljenskom zglobu poput onih koji se izvode u skijanju, klizanju, rolanju ili hokeju.

Skočni zglob 

Kod bolova u skočnom zglobu svakako treba izbjegavati tenis, badminton, košarku i squash, a preporučuje se vožnja bicikla jer razvija male sile na skočni zglob, savjetuje trener Branimir Vajda.