Ako se ponekad ne možete sjetiti imena omiljenog filma, ili glavnog lika romana koji inače jako volite, to je normalno i može se dogoditi ako smo preopterećeni, ili dekoncentrirani, no ako se ne možete sjetiti stvari važnih za svakodnevno funkcioniranje i to počinje utjecati na vašu svakodnevicu, treba se javiti liječniku, jer uzrok zaboravljanja može biti povezan s oštećenjem kortikalnih funkcija, koje su odgovorne za pamćenje, mišljenje, orijentaciju, shvaćanje, računanje, sposobnost učenja, govor i rasuđivanje, pojašnjava psihijatrica dr. Paola Presečki, voditeljica Dnevne bolnice za demenciju u Psihijatrijskoj bolnici „Sveti Ivan“ u Jankomiru. Dodaje da znanost danas poznaje oko 200 različitih različitih tipova demencije, a 60 do 70 posto oboljelih boluju od Alzheimera.
POGLEDAJTE VIDEO:
Zabrinuti se treba kada osoba počinje zaboravljati nedavne događaje, ne može usvajati nova znanja, ne sjeća se dogovora, učestalo postavlja ista pitanja, zameće stvari, ima poteškoća u računanju, popunjavanju formulara, te ima više pogrešaka u aktivnostima koje je ranije obavljala besprijekorno, pojašnjava sugovornica.
Dodatni znak Alzheimera je i gubitak inicijative i interesa, kao i situacije u kojima osobi treba više vremena da pronađe adekvatnu riječ tijekom razgovora, ili da se prisjeti nečijeg imena. To su i promjena osobnosti, poteškoće u donošenju odluka, te sve teže snalaženje u vremenu i prostoru, dodaje.
Vrlo je važno rano se javiti liječniku kako bi se započelo s liječenjem koje značajno može usporiti proces, s tim da i sami možemo utjecati na to. Evo nekoliko savjeta kojih se treba držati:
Ostanite mentalno aktivni
Mentalno poticajne aktivnosti pomažu u održavanju vašeg mozga u formi i mogu usporiti gubitak pamćenja. Zato rješavajte križaljke, rebuse, što više čitajte. Svakodnevno si smišljajte nove mentalne izazove: na primjer, odvezite se do posla alternativnom rutom, odnosno češće mijenjajte put kojim idete do nekog mjesta, započnite s učenjem novog jezika, ili sviranja novog instrumenta, ili se uključite u neku društvenu aktivnost u okviru koje ćete učiti i doživljavati nešto novo.
Redovito se družite
Socijalna interakcija pomaže u suzbijanju depresije i stresa, što može pridonijeti gubitku pamćenja. Otvarajte si prilike za što češće druženje s članovima obitelji, prijateljima, ali i nepoznatim ljudima, pogotovo ako živite sami. Dobar izbor je udomljavanje psića, zbog kojeg ćete češće izlaziti i upoznavati ljude, ili uključivanje u neke aktivnosti: postanite volonter, ili se upišite u planinarsko društvo, na primjer.
Uvedite reda u svakodnevicu
Veća je vjerojatnost da ćete postati zaboravni ako vam je raspored pretrpan, a bilješke su vam u neredu, ili - još gore - ne zapisujete obaveze. Pribilježite si zadatke, sastanke i druge događaje u posebnoj bilježnici, kalendaru ili elektroničkom planeru, kako biste mogli planirati vrijeme i podsjetiti se što sve morate obaviti, a kad ih obavite, označite ih kvačicom. Poslužite se trikom; kad upisujete novu obavezu, glasno ponovite vrijeme, mjesto i o čemu se radi, pa ćete to bolje učvrstiti u memoriji. Također, odredite jedno mjesto za ključeve, novčanik i druge neophodne stvari i uvijek ih ostavljajte na jednom mjestu.
Izbjegnite multitasking kad god možete
Kod svakodnevnih aktivnosti ograničite sve što vam odvlači pažnju da neki posao dovršite do kraja i nemojte raditi previše stvari odjednom. Ako se usredotočite na informacije koje želite zapamtiti, veća je vjerojatnost da ćete ih se kasnije prisjetiti. Kad radite više stvari odjednom, pažnja je podijeljena i ne postoji 'struktura' prema kojoj nešto možete zabilježiti u memoriji povezujući sličan sadržaj ili bliske pojmove.
Naspavajte se dobro
Spavanje, odnosno san ima izuzetno važnu ulogu u građenju sjećanja i ako postoji nedostatak sna, veće su šanse da ćete imati problema s memorijom. Zato bi prioritet trebao biti 7 do 8 sati sna svaki dan. Ukoliko u nekim fazama života i spavate kraće, nastojte osigurati kratki dnevni odmor (nije nužno riječ o tome da trebate spavati poslije podne, najčešće je dovoljno 20-ak minuta predahnuti) kako bi se mozak mogao 'resetirati', odnosno odmoriti.
Zdravo se hranite
Jedite što više voća, povrća i cjelovitih žitarica, koje su dobre za krvne žile, a time i za mozak. Birajte zdrave masnoće, poput ribe, nemasnog mesa i peradi bez kože. Posebno se preporučuju orašasti plodovi, bogati omega 3 masnim kiselinama. Također, ograničite unos alkohola, jer previše alkohola može utjecati na to da budete smeteni te utjecati na gubitak pamćenja.
Budite fizički aktivni
Tjelesna aktivnost povećava dotok krvi u sve organe u tijelu, uključujući i mozak. Zdravim osobama preporučuje se najmanje pola sata šetnje na dan, no dva do tri puta tjedno trebali bismo uključiti i neku umjerenu aerobnu aktivnost, kao što je brzo hodanje, plivanje ili trčanje.
Redovito liječite druge probleme
Ako se javi depresija, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, problemi s bubrezima ili štitnjačom, odnosno dijabetes, pridržavajte se uputa liječnika vezano uz lijekove, kontrole i promjenu životnih navika. Što bolje održavate te probleme pod kontrolom, to će zdraviji biti vaš mozak i dulje ćete održati kvalitetu pamćenja. Pritom treba voditi računa i o tome da ne koristite lijekove koji pobijaju djelovanje drugih, ili da lijekovi za jedan problem ne pogoršavaju stanje kod drugog, zbog čega biste trebali imati pouzdanog internistu s kojim ćete se povremeno posavjetovati.