Zahvaljujući novijim rješenjima u dijagnostici - od UZV-a koji omogućava da uđemo u žučne vodove (žučne kanaliće), preko mogućnosti punktiranja te MRCP metode - rak žučnih vodova više nije tako rijetka dijagnoza. Donedavno nam je znao promaknuti i 'provući' se pod dijagnozom neke druge bolesti, no danas je to gotovo svaka druga ili treća dijagnoza kod nas u KBC Dubrava, bilo da je riječ o karcinomu glavnih žučnih vodova, ili malih žučnih vodova u sklopu nekih drugih bolesti. Na žalost, bolja dijagnostika ne znači i napredak u izlječenju, kaže izv. prof. dr. sc. Duško Kardum, specijalist internist-gastroenterolog iz KB Dubrava, komentirajući dijagnozu s kojom se dugo vremena borila naša poznata spisateljica i društvena kritičarka Vedrana Rudan.
POGLEDAJTE VIDEO. Svjedočenje pacijenta s rakom debelog crijeva
Dodaje kako su simptomi bolesti uvijek slični: Od opće slabosti i malaksalosti do žutila kože, koje se javlja kad nešto opstruira žučne kanale, pa žuč ne može protjecati prema crijevima i vraća se u krv. To uvijek prati i bol i sve su to simptomi zbog kojih se treba zabrinuti i posjetiti liječnika.
- Na žalost, stopa preživljenja je vrlo mala i nije se bitno promijenila s boljom dijagnostikom, jer je to po svojoj prirodi vrlo invazivan karcinom koji brzo metastazira u okolne organe: jetru i glavu gušterače. Zato je to vrlo ozbiljna dijagnoza, i - za razliku od nekih drugih vrsta karcinoma, primjerice kolorektalnog, gdje možete na vrijeme 'uhvatiti' prirodu promjena, pa imate puno veći uspjeh u liječenju - u ovom slučaju dijagnoza često dolazi kasno - kaže sugovornik.
Iako se na vrijeme otkrije neki lokalizirani proces, operativno, zračenjem ili gama nožem, može se uspješno započeti liječenje, no ipak je riječ o procesu koji ima lošiji ishod od nekih drugih vrsta raka, dodaje.
- To je jedan od razloga zbog kojih često ističemo da u Hrvatskoj imamo veliki problem s preventivom. Jer, badava nam izvrsnost u dijagnostici i centri izvrsnosti u liječenju, ako su ljudi još spremniji izdvojiti vrijeme i novac za popravak mobitela ili potragu za novim modelom, nego svake godine obaviti sistematski pregled - ističe prof. dr. sc. Kardum. Dodaje kako je tema prevencije očuvanja zdravlja nešto što bi svakako trebalo vratiti u osnovne škole, fakultete i na radna mjesta.
- Trebali bismo se vratiti Andriji Štamparu i stalno podsjećati ljude da zdravlje mora biti jedna od najvažnijih briga kojima će se posvetiti - zaključuje prof. dr. sc. Kardum.