Više od polovice glavobolja uzrokuje vrijeme, jedna od tri glavobolje nastaje zbog promjene vlage i temperature, a 13 posto nastaje zbog promjene tlaka.

Veća koncentracija vlage u zraku uzrok je nesanice, napadaja kostobolje i aktivnijih djelovanja virusa koji napadaju dišne puteve. Simptomi nekih vrsta anemije izraženiji su kada je vlažnost zraka niska, a brzina vjetra velika. Ljudi koji žive u područjima s visokom vlažnošću zraka dvostruko češće imaju problema sa začepljenim ušima. Ako se očekuju nagle promjene vremena, ljudi s kroničnim oboljenjima moraju biti posebno oprezni jer će se svaka nagla promjena vremena snažno odraziti na njihovo zdravlje, ali će utjecati i na zdrave.

Nizak tlak potiče nasilje

Niži atmosferski tlak zraka usporava mentalne aktivnosti te skraćuje pozornost i pamćenje. Nagle promjene te pad tlaka zraka mogu potaknuti i nasilničko ponašanje. Bolovi u zglobovima i simptomi osteoartritisa jači su kad su tlak i temperatura zraka niski.

Smrtonosne vrućine

Uz dehidraciju i probleme s disanjem, velike vrućine povećavaju i postotak smrtnosti. Samo 1°C više od prosječne temperature tijekom tri dana povećava smrtnost novorođenčadi za 37 posto.

Sumaglica guši i zdrave

Lagana sumaglica utječe na drastično povećanje astmatičnih napadaja. Istraživanja su pokazala kako je upravo ona okidač za čak 70,7 posto napadaja astme, a i zdravi ljudi teže dišu.

Upale kože zbog južine

Vjetrovito vrijeme uzrokuje glavobolje, depresiju i nesanicu kod 30 posto ljudi, a češće su i prehlade, gripe te upala kože. Topli su vjetrovi pozitivno električno nabijeni i zato su osobito “depresivni”.