Iako su Hrvati izrazito katolički narod koji drži do vjere i svetinja, oni se također, uz Talijane i Mađare, ubrajaju među najveće psovače Europe, pokazuju istraživanja. No nova studija dr. Richardsa i suradnika sa sveučilišta Keele ide Hrvatima u prilog jer je pokazala kako psovanje umanjuje osjećaj fizičke boli. Simptomi agresije su povećanje srčanog pulsa, znojenje dlanova i emotivna uzbuđenost, a iste simptome nalazimo i pri psovanju. Istraživanje je provedeno na skupini od 64 volontera koji su bili izloženi snažnoj boli. Grupa koja je psovala bila je u stanju izdržati bol 50% duže nego “pristojniji” sudionici studije, objavio je znanstveni časopis NeuroReport. Zaključak je da je psovanje  evoluiralo iz višeg stupnja agresije te je psovka poslužila kao neka vrsta odgovora na napad. Dr. Richards naglašava kako su rezultati njegova istraživanja jedno od objašnjenja zašto je psovanje nastalo i zadržalo svoju “važnost” u jezicima diljem svijeta.
- Psovanje je fenomen koji je s nama od početka i univerzalna je lingvistička pojava. Ono nastaje u emocionalnom centru desne polutke mozga - kaže dr. Richards.

Oprezno s psovanjem na poslu
Kod ljudi sadržajno siromašnog  vokabulara psovke su često zamjena zarezu ili “neugodnoj tišini”, no ona ponekad može biti duhovita i zabavna. Na poslu je pomoću nje moguće pojačati timski rad te razviti socijalne kontakte, no pred šefom je ipak bolje “zatvoriti” usta.