Stalno pušenje povećava rizik od depresije ako se usporedi s učestalošću te bolesti u ljudi koji nikad nisu pušili, objavili su finski znanstvenici. S druge strane, te povezanosti nema u osoba koje su davno prestale pušiti, pokazala je studija objavljena u svibanjskome broju časopisa Psychological Medicine. "Iako nikotin iz cigarete ima osobine koje utječu na podizanje raspoloženja, na duge staze kronična izloženost duhanskom dimu možda ima važniju ulogu u etiologiji simptoma depresije", rekao je Tellervo Korhonen sa sveučilišta u Helsinkiju. Rezultati se temelje na proučavanju četiri tisuće muških i pet tisuća ženskih blizanaca iz Finske kojima su 15 godina pratili zdravstveno stanje i ponašanje. Rezultati pokazuju da uporno kronično pušenje potiče razvoj simptoma depresije. No kad se uzmu u obzir i drugi faktori koi se povezuju s depresijom, rizik ostaje povećan samo među muškarcima pušačima. Dokazano je i da ljudi koji su prestali pušiti zadržavaju opasnost od depresije, ali samo na kraći rok. Pušači koji su prestali s pušenjem i ne vraćaju mu se, na dugi rok gube povećani rizik od depresije u usporedbi s onima koji nikad nisu pušili. "To je možda odraz relativno dugog procesa oporavka od negativnih učinaka pušenja cigareta", kaže se u priopćenju koje je izdao Korhonen. "Kad ljudi počnu pušiti, neposredno djelovanje nikotina na mozak ugodno je", kaže Korhonen. "Zato osoba koja ima problema s raspoloženjem traži olakšanje u cigareti". No ovisnost o nikotinu jednako je snažna kao i ovisnost o heroinu pa je i apstinencija teška. U prestanku pušenja možda im trebaju i lijekovi i stručna pomoć. "Pušači koji su skloni depresiji možda trebaju specifično farmakološko liječenje i bihevioralnu potporu kako bi prebrodili rane faze apstinencije", rekao je Korhonen. Nakon toga, "rastu im izgledi da uspješno prestanu pušiti".