Ljudi i bakterije žive u suživotu, a većina njih nam ili pomaže, ili su bezopasne. Odrastao čovjek u prosjeku može dotaknuti i do 30 predmeta u minuti, a problem se javlja kod diranja površina koje su "visoko-prometne", poput šoping kolica, sjedala u liječničkoj ordinaciji i sl. - a potom prenošenja tih bakterija na lice, u usta... Važno je znati prepoznati "opasne predmete", ali i poduzeti mjere kako bi se zaštitili.
|
Foto: Fotolia
Jeste li ikada vidjeli da se meni u restoranima pere? Vjerojatno ne, jer se taj komad papira najčešće obložen plastikom nikad ne pere. Studija objavljena u časopisu Medicinska Virologija je otkrila da na tim jelovnicima virusi u prosjeku preživljavaju i do 18 sati. Isto vrijedi i za soljenke te staklenke s uljem i octom. Zaštititi se možete tako da perete ruke tek nakon narudžbe, ali i da pazite da meni ne dotakne pribor za jelo ili tanjur.
|
Foto: Fotolia
<font face="tahoma, arial, helvetica, sans-serif"><span style="font-size: 12px;">Na limunu se često nalaze potencijalno patogene bakterije, a prema studiji časopisa Enviromental Health čak 70 posto limuna iz kafića sadrži tragove mikroba, </span></font><span style="font-family: tahoma, arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12px;">uključujući gljivicu Candida Albicans, bakterije Escherichia coli, Helicobacter pylori i Listera monocytogenes. Ništa bolji nije led - u više od </span><font face="tahoma, arial, helvetica, sans-serif"><span style="font-size: 12px;">72,2 posto uzoraka leda u kafićima i restoranima mogu se pronaći patogene bakterije, prvenstveno zbog njihova razmnožavanja u ledomatu. Rješenje? Ne naručujte piće s limunom i ledom.</span></font>
|
Foto: Fotolia
O ovome se već dugo govori, a brojne studije potvrđuju. Iako su ljudi svjesni velikog broja bakterija koje vrebaju u javnim WC-ima, griješe u mišljenju da one prijete iz WC školjke. Većina ljudi neće sjesti na tu školjku, ali će svi primiti kvaku da bi izašli. Na preko 98 posto kvaka pronađeni su tragovi bakterija koje mogu uzrokovati razne bolesti, a potječu iz fekalija. Da bi to spriječili, oko ruke omotajte papirnatu maramicu ili WC papir za primanje kvake, a nakon izlaska ga odmah bacite.
|
Foto: Fotolia
Oko 25 posto kutija ili držača za sapun kontaminirano je velikom, pa i opasnom količinom bakterija. Većina njih nije nikad čišćena, ističe mikrobiolog Charles Gerba. Dno takvih uređaja dodiruju prljave ruke, što pogoduje daljnjem razmnožavanju. Zbog toga je nužno dobro istrljati ruke sapunom i isprati što toplijom vodom barem 15 do 20 sekundi. Osim toga, možete se koristiti i malim dezinfekcijskim maramicama.
|
Foto: Dreamstime
Ručke čak dvije trećine šoping testiranih šoping kolica u velikom istraživanju na deset američkih supermarketa bile su kontaminirane bakterijama iz ljudskih i životinjskih fekalija. Po tome su kolica prljavija čak i od javnih WC-a, a najveću grešku rade ljudi koji jedu u šopingu - bilo da degustrijaju ili hodaju po dućanu s pecivom. Pričekajte da dođete kući i dobro isperite ruke prije pospremanja hrane, savjetuju stručnjaci.
|
Foto: Fotolia
Poznato je kako su ordinacije pravi rasadnici bakterija i virusa - tamo dolaze bolesni ljudi koji ih šire. Da biste smanjili svoju izloženost, sa sobom uzmite vlastite novine, trudite se ne dodirivati previše sjedala, a u čekaonici pokušajte sjesti barem jedno sjedalo razmaka od drugih pacijetana. Ne dodirujte lice nakon posjeta liječniku sve dok ruke niste dobro oprali.
|
Foto: Thinkstock
Studije pokazuju da su od osobnih i kućanskih predmeta koji ljudi koriste najprljaviji, odnosno s najvećom koncentracijom bakterija ručne torbe, daljinski upravljači, mobiteli te tipkovnice. Ne zaboravite te kod čišćenja pa i njih "prijeđite" dezinfekcijskim maramicama.
|
Foto: Fotolia
Živimo u stalnom doticaju s bakterijama i to nije osobito opasno, no na nekim stvarima je njihova koncentracija prevelika pa treba poduzeti mjere opreza
Iako sam dosta oprezan, npr. nikad ne idem u trgovine sam već s ženom koja gura kolica, nikad ne jedem na ulici, a oprezan sam i u WC-ima, ipak me je strah. A nakon ovakvih napisa mislim o tome kako je N. Tesla, koji je imao opsesivni strah od mikroba, znao od čega se i kako treba čuvati.
SA-SU
31.08.2015.
Ja moj mobitel čistim svaki dan jer koristim jedan dobar antivirusni program! :P