Dok je hladno, žeđ slabije osjećamo, što je posebno opasno kod starijih, kojima taj osjet prirodno slabi.
- Stanje pogoršava i to što tijelo prirodno počinje gubiti tekućinu, pa do 85. godine ukupna količina padne za 10 posto. Zato je, da bi se održala prirodna ravnoteža tjelesnih tekućina, potrebno unositi veće količine vode. Najmanji dnevni preporučeni unos je osam čaša - kaže nutricionistica Darija Vranešić Bender, direktorica na vitamini.hr. Dodaje kako je, prema rezultatima istraživanja provedenih na američkom Sveučilištu Tufts, dehidracija jedan od 10 najčešćih uzroka zbog kojih stariji završavaju u bolnici.
- Zimi lakše dehidriramo jer se na niskim temperaturama usporava protok krvi i povećava se krvni tlak, pa se naš organizam pokušava riješiti vode, zato više i mokrimo. Također, budući da je optok krvi u ekstremitetima smanjen, što nam dokazuju hladne ruke i stopala, naš mozak, zabavljen održavanjem tjelesne temperature, ne signalizira da žeđamo i ne upozorava na dehidiranost - kaže dr. med. Tanja Pekez Pavliško.
Na dehidraciju općenito utječu i oslabljena funkcija bubrega, otežano gutanje te slabija pokretljivost i napor da se ode po vodu, a često nastupa i kad se zaboravlja dovojno piti. Ugroženi su i oni koji uzimaju lijekove koji potiču gubitak vode, posebno diuretike.
Treba piti i kad nismo žedni
Nije dovoljno piti samo kad osjetite žeđ jer to već znači da ste dehidrirali. Stariji ljudi dnevno trebaju popiti 6-8 čaša, odrasli zdravi ljudi 8- 10 čaša, a ljeti čak i 12 čaša vode. Prirodna limunada ili voda u kojoj su odstajali svježi krastavci, limuni ili naranča dobra su alternativa negaziranoj vodi.
Ideja
Pri unosu tekućine broji se sva unesena tekućina, voda, čajevi, mlijeko i juhe. Ipak, preporuka je piti što više vode te izbjegavati zaslađene napitke, sokove, kavu i alkohol.
Kako biste hidratizirali tijelo, osim vode, možete i u litru vode iscijedite naranču, limun ili limetu, dodajte žličicu meda i prstohvat soli te po želji malo cimeta i mente.