Iako je spavanje potreba u jednakoj mjeri kao zrak, hrana i voda, fenomen sna niti nakon 100 godina izučavanja nije u potpunosti jasan. Nemaju svi jednake navike spavanja, a oko 60 posto ljudi spava od šest do osam sati na dan, oko 35 posto njih više od toga, a pet posto manje od šest sati na dan. Unatoč različitim potrebama, stručnjaci se slažu - bez sna se ne može živjeti.
|
Foto: themoviedb.org
Oko 40 posto ljudi tijekom svog života iskusi razdoblje nesanice - kroničnog manjka sna povezanog s otežanim uspavljivanjem, dok oko 15 posto njih zbog toga uzima terapiju, u obliku tableta za uspavljivanje. Žene su dvostruko sklonije poremećajima spavanja, čiji su uzroci najčešće povećani stres, uživanje u psihoaktivnim tvarima i fiziološke bolesti.
|
Foto: Dreamstime
Nakon jednog dana nespavanja dolazi do osjećaja pospanosti, stanja blage dezorijentiranosti i manjka koncentracije slično kao i kod stanja blage opijenosti alkoholom. Kod produljenog nespavanja, ovisno o čovjeku nakon dva do tri dana dolazi do blagih poremećaja srčanog ritma i glavobolje, spontanog padanja u san i pojave vizualnih ili slušnih halucinacija. Kronično nespavanje vodi gubitku imuniteta i iscrpljenosti svih organskih sustava.
|
Foto: themoviedb.org
Rekorder u namjernom nespavanju je Randy Gardner čiji je rekord od 11 dana bez sna znanstveno potvrđen. Nije uzimao nikakve stimulanse, a dugoročnih fizičkih posljedica nije bilo. Ipak, ovakvi eksperimenti su rijetkost jer su znanstvenicima etički upitni. Iako se smatra kako se službeno ne može umrijeti isključivo od nespavanja, manjak sna se povezuje s drugim stvarima koje vode do smrti - a primjer je 26-godišnji Kinez koji je umro nakon 11 dana bez sna u kojima je konzumirao alkohola, cigarete i kofein.
|
Foto: themoviedb.org
Ljudi su oduvijek istraživali san i njegov utjecaj na kreativnost, a neki su od poznatih velikana imali neobične obrasce sna - poput Leonarda da Vincija koji je spavao 30 minuta svakih 3,5 sati, Thomasa Jeffersona koji navodno nikad nije spavao dulje od dva sata u komadu, Napoleona koji je spavao od ponoći do dva ujutro i od pet ujutro do sedam. Iako je takvih primjera puno, stručnjaci to nikako ne preporučuju.
|
Foto: Dreamstime
San je ljudskom organizmu potreban kao zrak, hrana i voda, a službeni rekord u nespavanju iznosi 11 dana. Otkrijte mitove i činjenice o utjecaju sna na tijelo