Opasnost od srčanog udara znatno je veća neposredno nakon neke respiratorne infekcije poput gripe, bronhitisa ili upale pluća, pokazali su rezultati studije objavljeni u američkom stručnom časopisu Internal Medicine Journal. 

Rezultati do kojih smo došli potvrđuju ono na što su upućivale i ranije studije, a to je da ozbiljna infekcija dišnih organa može biti okidač za srčani udar", objasnio je glavni autor studije, znanstvenik na sydneyskom sveučilištu i kardiolog bolnice Royal North Shore, Geoffrey Tofler.

"Ustanovili smo da rizik od srčanog udara, koji se kod nekih osoba može povećati i za 17 puta, nije nužno velik na samome početku bolesti, već se pojačava u danima koji slijede, a najveći je tijekom prvih tjedan dana bolesti, nakon čega se opasnost postupno smanjuje", objasnio je. 

Istraživanjem je obuhvaćeno 578 pacijenata koji su dobili infarkt nakon blokade jedne koronarne arterije. 

Autori studije ustanovili su da je 17 posto ispitanika oko tjedan dana prije srčanog udara imalo neku respiratornu infekciju, a 21 posto ih je je preboljelo neku bolest dišnih puteva 31 dan ranije. 

"Učestalost srčanih udara najviša je zimi", podsjeća dr. Thomas Buckley koji je sudjelovao u izradi studije. On ističe važnost cijepljenja protiv gripe i različitih sojeva pneumokoka koji najčešće izazivaju upalu pluća kod rizičnih grupa kako bi se opasnost smanjila na minimun. 

Znanstvenici su objasnili da respiratorne infekcije povećavaju mogućnost stvaranja krvnih ugrušaka, kao i upala te da oštećuju krvne žile, što objašnjava povećan rizik od pojave kardio-vaskularnih bolesti.