Radoznalost je jedna od osobina s kojom se roditeljima najteže nositi. Neke aktivnosti koje su isključivo rezervirane za odrasle, poput uživanja u alkoholnom piću i kavi, prije ili poslije će izazvati mališana da vas pokušaju nagovoriti da i oni probaju. Neki se roditelji neće mnogo ustezati i prije će popustiti djetetu da proba čak i žestoko alkoholno piće iz roditeljeve čaše. Mnogi smatraju da će ih “loš okus” odvratiti od daljnjih nagovaranja i zadovoljiti djetetovu radoznalost.  

Neki čak imaju sjećanje na djeda koji im je kao malima dao da probaju malo crnog vina ili čak i “puštiti“, ali, naravno, nije objasnio kako se to radi pa je filter ubrzo otpao, a pouka je bila da zato cigareta nije za djecu. To dijete nije nikad postalo pušač, ali opći je stav da je bolje odgoditi kušanje šetnih stvari, alkohola i kave, za što kasnije. 

Nedavno je provedeno jedno istraživanje na sveučilištu u Pittsburghu o povezanosti ranog kušanja alkohola i kasnijeg opijanja. U sklopu istraživanja ispitano je 452 djece u dobi od osam do 10 godina s članovima njihovih obitelji.  Rezultati su pokazali da je 94 djece u spomenutoj dobi kušalo alkohol. Nije se pokazala povezanost, ali je ostala sumnja da neka asocijativna veza ipak postoji. Stručnjake je posebno zabrinulo to da kušanje alkohola u ranoj dobi ovisi najviše o roditeljima, odnosno o tome hoće li upravo oni djeci dati gutljajčić ili neće. Tako su oni postali ti koji su omogućili prvi susret svog djeteta s alkoholom. Zbog toga, smatraju stručnjaci, bolje spriječiti nego jadikovati nad posljedicama.

- Davanje djetetu da nešto proba iako je to za njega štetno svakako nije dobra odgojna metoda - smatra i magistra psihologije i praktičarka terapije igrom Tea Knežević. 

- Ako malo bolje razmislimo - nastavlja naša sugovornica - odrasli koji daju djetetu da umoči prst u neko alkoholno piće pa poliže prst, češće to rade iz vlastite znatiželje, da vide kako će dijete reagirati te obično na to reagiraju smijehom ili nekim drugim postupcima kojima mogu, ne na namjeran način, samo potkrijepiti to djetetovo ponašanje. Malo kada je cilj takvog postupka naučiti dijete da to nije dobro za njega. 

Jednako tako, napominje psihologinja, nećemo učiti dijete da je peć vruća ili da je diranje oštrih predmeta opasno tako da se djetetu doista i pruži iskustvo da to osjete na svojoj koži, pa se tako niti lekcija o alkoholnim pićima ne treba i ne smije davati uz davanje djetetu čaše s alkoholnim pićem.

- Roditelj je odgovoran za dijete u svakom smislu i u redu je da mu neke svari dopusti ili zabrani, a da mu ne mora uz to  detaljno objašnjavati razloge za svoje postupke. Naime, malo dijete i nema kapacitet da razumije zašto je nešto za njega dobro ili loše. 

Zato je važno izgraditi dobar odnos s djetetom kako bi ono vjerovalo procjeni roditelja i prihvaćalo je. To će se svakako postići na način da roditelj bude dosljedan u svojim postupcima i pojašnjenjima - savjetuje psihologinja Knežević. Također, napominje naša sugovornica, jako je važno ne skrivati se pri objašnjavanju djetetu zašto je nešto za njega loše iza laži. Na primjer, govoreći djetetu da će mu od kave narasti rep ili da će od pića pozeleniti. Takva će “objašnjenja” izazvati sumnju u djetetu u vas, osim toga prije ili poslije će doznati istinu i tada će izgubiti povjerenje u roditelja. A tijekom odrastanja upravo je najvažnije izgrađivati s djetetom odnos povjerenja. Tako ćete uvijek znati što se u nekom životnom razdoblju događa s vašim mališanom i moći ćete reagirati odmah. 

Preuzeto iz tjednika SuperMile - svake subote besplatno ekskluzivno uz 24sata!