Ljeto nas mami na vodu, more, rijeke, jezera i bazeni postaju svakodnevna destinacija za opuštanje i rekreaciju. Plivanje nije samo idealan način za osvježenje i zabavu, već i aktivnost koja doprinosi fizičkom i mentalnom zdravlju. Pogodno je za sve uzraste i pomaže u jačanju mišića, kondicije i smanjenju stresa.
No kako bi uživanje u vodi bilo sigurno, važno je osvijestiti rizike i poduzeti osnovne mjere zaštite – posebno kad su djeca u pitanju.
Statistika upozorava: Utapanje se može dogoditi svakome
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, utapanje je treći vodeći uzrok smrti od nenamjernih ozljeda, čineći 7% svih takvih slučajeva u svijetu. Najranjiviji su najmlađi: djeca od 1 do 4 godine te ona između 5 i 9 godina.
POGLEDAJTE VIDEO:
U Hrvatskoj je 2022. godine od utapanja život izgubilo 73 osobe, a podaci Eurostata svrstavaju nas među deset europskih zemalja s najvišom stopom smrtnosti od slučajnog utapanja.
Kako povećati sigurnost u vodi?
1. Djeca moraju biti pod stalnim nadzorom
Bez obzira na dubinu vode, djeca mogu doživjeti nesreću u samo nekoliko sekundi, čak i u plićaku, kadi ili plastičnom bazenu. Nikada ih ne ostavljajte bez nadzora, ni na trenutak.
2. Rano učenje o sigurnosti
Djecu je važno naučiti:
- da uvijek traže dopuštenje prije ulaska u vodu,
- da ne skaču naglavačke, posebno na nepoznatim mjestima,
- da nikada ne plivaju sami i ne zadržavaju dah pod vodom.
Ograničite vrijeme boravka u vodi i podsjetite ih na važnost odmora nakon jela.
3. Spriječite slobodan pristup vodi
Bazeni trebaju imati zaštitne ograde, a bunari i spremnici za vodu sigurnosne poklopce. Nakon korištenja, ispraznite i sklonite kante, kade i dječje bazene – okrenute naopako i izvan dohvata.
Učenje plivanja spašava život
Plivanje značajno smanjuje rizik od utapanja, kod djece čak za 88 %. No, ni djeca koja znaju plivati nisu izvan opasnosti i moraju biti pod nadzorom. Za odrasle koji nisu sigurni u svoje plivačke sposobnosti, preporučuje se kupanje u plićaku i pohađanje tečajeva plivanja.
Sigurnosna oprema spašava živote
Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk prilagođen njihovoj dobi i težini. Rukavići i pojasevi ne pružaju jednaku sigurnost i mogu skliznuti ili se okrenuti, stoga je oprez nužan. Sigurnosni prsluci su obavezni i pri vožnji čamcima ili drugim plovilima – i za djecu i za odrasle.
Kupanje u rijekama i jezerima, uz dodatni oprez
Za razliku od mora, voda u rijekama i jezerima često je mutna, dno neravno, a prisutne su struje i virovi. Zato kupanje na takvim mjestima zahtijeva dodatnu pažnju i izbjegavanje rizičnih skokova.
Posebne preporuke za kronične bolesnike
Osobe s bolestima srca, dijabetesom ili epilepsijom trebaju se savjetovati s liječnikom o sigurnom boravku na Suncu i u vodi. Neki lijekovi mogu uzrokovati nuspojave koje povećavaju rizik od nesreće, stoga je važno izbjegavati samotno kupanje i pratiti kako se tijelo ponaša tijekom ljetnih aktivnosti.
Bez alkohola u vodu
Konzumacija alkohola u kombinaciji s plivanjem često završava kobno. Alkohol narušava sposobnost prosuđivanja, ravnotežu i koordinaciju i višestruko povećava rizik od utapanja. Najsigurnije je ostaviti piće za kasnije.
Znate li kako spasiti život?
Spašavanje osobe iz vode može biti izuzetno opasno, čak i za iskusne plivače. Ako je moguće, prepustite to stručnjacima. U hitnim situacijama koristite pomoćna sredstva (npr. pojas za spašavanje) i, ako je potrebno, odmah započnite s osnovnim mjerama oživljavanja dok čekate hitnu pomoć.
Plivanje je izvor radosti, zdravlja i zajedničkih ljetnih uspomena. No sigurnost mora biti na prvom mjestu, osobito kad su djeca u pitanju. Oprez, pravovremeno učenje i međusobna briga osiguravaju da vrijeme provedeno u vodi bude bezbrižno, zdravo i sretno.