Albert Einstein poznat je po svojim genijalnim uvidima u prirodu svemira, ali i po tome da je do jednog od važnijih otkrića - teorije relativnosti - došao u snu. Još kao mlad sanjao je da sanjka niz strmu planinu tako brzo da na kraju prelazi u brzinu svjetlosti.
Zvijezde u snu promijenile su svoj izgled u odnosu na njega. Probudio se i ubrzo formulirao ono što će postati jedna od najpoznatijih znanstvenih teorija u povijesti čovječanstva.
Paul McCartney je 1965. sanjao cijelu melodiju za hit “Yesterday” i, nasreću, brzo je došao k sebi nakon što se probudio pa je uspio replicirati pjesmu iz sna na klaviru, pitajući prijatelje i obitelj jesu li je ikad čuli. U početku je bio zabrinut da je sanjao tuđu skladbu.
Oko mjesec dana nakon toga obišao je ljude u glazbenoj industriji koji su mu rekli da nikad nisu čuli dotičnu pjesmu, pa je zajedno s Johnom Lennonom napisao i riječi. Ne treba ni govoriti koliko je popularnosti ta pjesma donijela Beatlesima, odnosno koliko je omiljena od prvog izvođenja.
Mary Shelly često je isticala kako je inspiraciju za svoj roman o Frankensteinu iz 1816. godine dobila baš zahvaljujući noćnoj mori. Naime, kad joj je bilo 18 godina, Shelly je posjetio Lord Byron. U obiteljskoj kući njezine obitelji na ženevskom jezeru sjedili su oko kamina, kad je pjesnik predložio da napišu po jednu horor priču.
Mary je dobila inspiraciju tek kada je netko u razgovoru spomenuo kako bi truplo moglo oživjeti i kasnije te večeri sanjala je živopisni san o Frankensteinu.
Poznato je da psiholozi vide lucidne snove kao priliku da se poigramo neistraženim sposobnostima koje su zakopane u nekim dijelovima mozga, odnosno našoj podsvijesti. Ljudi koji imaju lucidne snove mogu kontrolirati dijelove mozga i natjerati ih da se “otvore”.