Najveća pošast suvremenog doba bila je španjolska gripa - ubila je, procjenjuje se, oko 50 milijuna, a zarazila pola milijarde ljudi, trećinu tadašnje svjetske populacije. Umiralo se u mukama.
U Prvom svjetskom ratu je poginulo, ili na neki neizravan način život zbog rata izgubilo oko deset milijuna vojnika i još, procjenjuje se, oko sedam milijuna civila. I taman kad je rat završio, pojavila se bolest kakvu svijet dotad nije vidio.
Prvi je val virusa stigao na proljeće 1918. godine i prošao gotovo nezapaženo, s lakšim simptomima prehlade i gripe, no baš nakon završetka rata, u jesen iste te godine, krenula je nezapamćena pandemija. Virus H1N1, kao podtip ptičje gripe, ubijao je sve pred sobom, no prije svega, što je zapanjujuće, mlade i zdrave ljude, trudnice.
Potpuno suprotno od današnjih virusa, koji kose starije, i ljude oslabljenog imunološkog sustava, “španjolka” je ubijala ljude u punom naponu snage. Razlog tome, i tolikoj smrtnosti španjolske gripe, otkriven je tek prije desetak godina, kad je ustanovljeno da grupa triju gena virusu omogućuje da toliko oslabi žrtvine bronhije i pluća, da otvori čist put bakterijskoj upali pluća.
Imunološki sustav se okretao protiv organizma, a što je bio snažniji, to gore za zaraženog. Sve je počinjalo kao prehlada, nastavljalo se kao gripa, s bolovima u mišićima, da bi kulminiralo užasnim simptomima - koža bi postajala ljubičasta, a pluća su se ispunjavala gustom masom, koja bi bolesnika na kraju ugušila. Inkubacija je trajala nekoliko dana ili, češće, samo nekoliko sati.
“Španjolka” se širila nevjerojatnom brzinom, čemu su pogodovale poslijeratne (ne)prilike, odnosno velike migracije stanovništva. Nije zaobišla niti najudaljenije krajeve. Odakle je stigla, nikad nije pouzdano ustanovljeno, no istodobno se javila na Dalekom istoku i u SAD-u, ubrzo stigla i u Europu, pretpostavlja se preko sto tisuća kineskih radnika dovedenih poslije rata na rad u Francusku.
Zbog rata je medicinskog osoblja bilo na “kapaljku”, lijeka nikakvog. Virus je odjednom nestao u ljeto 1919., a pretpostavlja se da su ljudi stekli imunitet, pa je i zaraza naglo usporila.
Virusi koji su obilježili povijest
Ebola - 13 tisuća mrtvih: Ebola je otkrivena 1976. godine. Prema podacima, zarazila je 33.577 ljudi, a 13.567 je umrlo. Smrtnost je bila 40,40 posto, a epidemija je zahvatila devet zemalja svijeta.
Ptičja gripa - 616 umrlih od gripe: Prvi put se pojavila 1997. godine, a drugi podtip 2013., kad je zabilježeno 1568 zaraženih, a umrlo je 616 ljudi. Smrtnost je iznosila 39,30 posto. Bolest se proširila na tri zemlje.
SARS - 774 smrtna slučaja: Ovaj tip korona virusa pojavio se 2002. godine. Zabilježeno je 8096 slučajeva zaraze. Umrlo je 774 ljudi, a smrtnost je bila 9,60 posto. Bolest se proširila na 29 zemalja. Prenosila se s čovjeka na čovjeka, čak i u zdravstvenim ustanovama zbog nedostatka mjera opreza.
Svinjska gripa - 1,7 milijuna zaraženih: Virus je otkriven 2009. godine i izazvao je veliku epidemiju. Zaraženo je više od milijun i pol ljudi, a umrlo je 284.500. Smrtnost je bila 17,40 posto, a epidemijom je bilo pogođeno 214 zemalja svijeta. Virus se širi brzo i lagano. Godinu dana je trajala epidemija.
MERS - 858 umrlih: Bliskoistočni respiratorni sindrom koji uzrokuje korona virus pojavio se 2012. godine u Saudijskoj Arabiji. Tad je zabilježeno 2494 zaraženih, a umrlo je 858 ljudi. Stopa smrtnosti je bila 34,40 posto. Epidemija se proširila na 28 zemalja. Za prijenos je potreban bliski kontakt.
Sezonska gripa - 290 milijuna smrti: Sezonska gripa je ozbiljan javnozdravstveni problem. Zbog većeg rizika od razvoja težeg oblika bolesti ili komplikacija u slučaju zaraze, gripa je posebno opasna za osjetljive skupine, poput starijih osoba, kroničnih bolesnika, trudnica i djece u dobi od šest mjeseci do pet godina.
Hong Kong gripa - 750 tisuća mrtvih: Epidemija virusa tipa A (H3N2) bila je 1968. u južnim pokrajinama Kine. Hong Kong gripa počinje osjećajem slabosti i glavobolje. Istog dana tjelesna temperatura naglo raste dostižući 39 stupnjeva. Može doći i do vrtoglavice, bolova u zglobovima i mišićima.
Ruska gripa - 1 milijun mrtvih: Iz središnje se Rusije 1889. širila velikom brzinom po svijetu. To je prva svjetska epidemija gripe o kojoj se izvještavalo i ljudi su je se bojali. Bila je uzrokovana gripom koja se javlja kod ptica, ali mutiranom varijantom koja je omogućila prenošenje s čovjeka na čovjeka.
Azijska gripa - 1,5 milijuna mrtvih: Iz Kine se od 1957. do 1958. širila Azijska gripa koja je počela kao mutacija ptičje gripe. Širom svijeta uzrokovala je smrt između dva i četiri milijuna ljudi, ali u većini zemalja nije bila previše dramatična jer joj je manifestacija bila jednaka kao i kod obične sezonske gripe.
Tuberkuloza - 100 milijuna mrtvih: U 19. stoljeću tuberkuloza je ubila oko četvrtine odraslog stanovništva Europe. Ona je i dalje jedan od najvažnijih zdravstvenih problema u svijetu. Zahvaća pluća, a može zahvatiti i druge dijelove tijela. Prenosi se kapljičnim putem i zrakom, odnosno kad zaraženi kiše ili kašlje.
Malarija - 500 oboljelih godišnje: Rasprostranjena je u tropskim i suptropskim regijama, uključujući dijelove Amerike, Azije i Afrike. Svake godine zabilježi se od 350 do 500 milijuna slučajeva malarije. Zarazu prenose ženski komarci koji svojom slinom unose uzročnik u krvožilni sustav čovjeka.
Tifus - 30 milijuna zaraženih: Tifus je zarazna bolest koja se širi dodirom, zagađenom hranom, pićem ili vodom. Simptomi su nalik na simptome gripe, ali slijedi groznica s temperaturom oko 40°C, sve jača klonulost, proljev i buncanje. Nekoliko dana može se na trbuhu pojaviti i ružičasti osip.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: