Zbog pandemije koja je počela prije godinu dana smo ponovno krenuli učiti kako cijeniti ono što imamo. Bilo da nas vesele naša jutarnja kava ili omiljeni časopis, dizajnerska odjeća ili egzotični praznici, ili provođenje vremena s prijateljima i obitelji, zapravo smo postali svjesni da imamo zbog čega biti sretni. Ali, ako želimo više od toga, hoće li nas to usrećiti? Ili nas težnja za srećom sama po sebi samo čini nesretnima?
POGLEDAJTE VIDEO: Trikovi za sreću
Pandemija je negativno utjecala na sreću u cijelom svijetu. Ali što nas je prije činilo nesretnima? Jesu li to bile društvene mreže? Uspoređivanje s nepoznatim osobama (s izraženim trbušnjacima, poslovima iz snova, vikendicama i luksuznim jahtama) loše je za naše zdravlje. Ili su to pak bile reklame koje su nas uvjeravale da će nas nova odjeća, automobili i novi parfemi usrećiti. Ili je za to odgovorna društvena norma da se moramo čim prije vjenčati i imati djecu. Iako je generacijama to izgledalo kao odgovor, stope razvoda i dalje rastu i čini se da ljudi ipak sve više čekaju prije zasnivanja obitelji.
Godina dana provedena u lockdownu mnogima je dala priliku da preispitaju svoje živote i utvrde što ih čini sretnima. Ali ako neprestano težimo prema tome da budemo sretni i trčimo za onim što mislimo da će nas usrećiti, hoće li nas ta beskrajna potraga na kraju učiniti nesretnima? Životna savjetnica Dee Johnson vjeruje da trčanje za srećom nije dobro za nas i tvrdi da biti sretan cijelo vrijeme nije prirodno.
Naime, ako ne obrađujemo loše osjećaje, onda ne možemo ni cijeniti one dobre kad ih imamo.
- Ako niste procesuirali nesretne dane, nećete u potpunosti cijeniti sretne. Također, ne moramo biti sretni cijelo vrijeme - rekla je Dee.
Neprestano traženje sreće može dovesti do štetnog i nezdravog ponašanja kao što su ovisnosti, opsesija, tjeskoba i pritisak. Drugim riječima, u težnji da zadržimo status quo (osjećaj sreće), mi tražimo sve više i više i na kraju nikada nismo zadovoljni. To bi također moglo objasniti zašto ljudi osjećaju tako dramatičan pad raspoloženja ako iznenada izgube sve. Ako su se navikli na određeni način života, koji ih je činio sretnima, mislit će da opet trebaju loviti ono što su imali kako bi opet bili sretni.
Ali, ako smo svi, bez obzira na to koliko imamo, u 'opasnosti' da poželimo više, postoji li način da se prekine ovaj ciklus ako zaista želimo biti sretni i zadovoljni s onim što imamo.
Dee savjetuje da si ‘prestanemo postavljati uvjete za ono što će nas usrećiti (posao, kuća, partner, gubitak kilograma).
- Gledajte na sreću kao na iskustvo, a ne cilj. Pokušajte se usredotočiti i pronaći sreću u onome što trenutno imate, čak i na svakodnevne, male stvari koje često uzimamo zdravo za gotovo. Prestanite ili barem pokušajte smanjiti negativni unutarnji dijalog jer negativnost rađa negativnost. Dopustite si proživljavanje ludih, loših i tužnih vremena, normalno je osjećati bijes, povrijeđenost i tugu, treba ih obraditi na zdrav način kako bi cijenili dobre stvari u svom životu - pojasnila je.
Ključan je i izlazak iz ciklusa usporedbe. Savjetnica Carole Ann Rice kaže da se trebamo maknuti iz kulture uspoređivanja i očajavanja na društvenim mrežama.
- Pronađite radost u jednostavnim stvarima, vašoj prvoj kavi, ručku, šetnji parkom i slično. Zahvalnost znači da je vaša šalica uvijek puna, a ne poluprazna. Ono na što se usredotočimo se širi pa se koncentrirajte na dobro, a ne na nedostatke - savjetovala je.
Moramo prestati razmišljati o sreći kao o krajnjoj točki, jer čak i ako postignemo X ili kupimo Y, s vremenom će ta naša sreća izblijedjeti i vratit ćemo se na početak, loviti sljedeću stvar za koju mislimo da će nas usrećiti. Moramo se i prestati uspoređivati s drugima, jer kad vidimo ljude da su sretni s onim što mi želimo, zaboravimo na ono što već imamo. Također, moramo dopustiti da se dogode negativne emocije, jer samo s njima možemo cijeniti pozitivne. I trebamo biti zahvalni na jednostavnim užicima.
Ne treba nam mnogo da bismo bili sretni, a svi koji teže nečem većem (boljem poslu, privlačnijem partneru, većoj kući, bržem automobilu...) vode izgubljenu bitku. Trebamo se prestati zadržavati na onome što nas je u prošlosti činilo sretnima i početi živjeti u sadašnjosti te cijeniti ono što imamo ovdje i sada. Samo tako ćemo napredovati, piše Metro.