Jedva smo dočekali toplo vrijeme, no ljeto još nije ni počelo, a već pomalo pušemo oko toga tko će preživjeti vrućine i sparinu koji su postali uobičajeni za ove dane lipnja. Ako je vjerovati prognozama, nakon kratkotrajnog osvježenja, treba se pripremiti za visoke temperature prema kraju tjedna, što znači: Ako morate izlaziti, činiti to ranije ujutro, ili pred kraj dana, kad su temperature ipak niže, a sredinu dana nastojte provesti u klimatiziranom prostoru.
POGLEDAJTE VIDEO: Napravite izotonični napitak
Prije svega, vodite računa o tome da nadoknadite tekućinu koju gubite znojenjem, jer dehidracija može biti vrlo opasna, upozoravaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). Da biste to izbjegli, odrasle osobe bi svakih 1 do 2 sata trebale popiti barem nekoliko gutljaja vode, dok djecu treba nutkati s nekoliko žlica ili gutljaja vode svakih 15 do 20 minuta. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi,- savjetuju stručnjaci.
Najbolje je piti običnu, negaziranu vodu, kojoj možete dodati malo bobičastog voća, nekoliko kockica dinje ili lubenice, i slično, ili voćne čajeve. Tekućina treba biti sobne temperature i najbolje bez leda, jer će jako rashlađena tekućina potaknuti samoregulaciju temperature u tijelu i potaknuti ga da se – zagrije. Također, izbjegavajte alkoholna pića i velike količine kave i čaja, jer imaju diuretski učinak. Također, izbjegavajte kupovne sokove s puno dodanog šećera.
Prostor u kojem boravite rashladite tako da vam je ugodno, otvaranjem prozora i spuštanjem roleta, odnosno navlačenjem zavjesa. Dobar izbor je i to da postavite ventilator u prostoriju, jer će on pokrenuti strujanje zraka te potjerati topao zrak iz prostorije. Povremeno se rashladite tako što ćete mlakom vodom politi zapešća, ili namočite mali ručnik u hladnu vodu, iscijedite ga, pa prislonite na vrat ili na prsa.
Oprezno rashlađujte prostor
Ako palite klimu, svakako bi trebalo održavati temperaturu ispod 32 stupnja danju, odnosno ispod 24 stupnja noću, no vodite računa da ne pretjerate u rashlađivanju prostora. Optimalna temperatura je između 4 i 6 stupnjeva niže od temperature zraka vani. Dakle, ako su vani 32 stupnja, u stanu ne biste trebali spuštati termostat ispod 26 stupnjeva. Tako će se tijelo lakše prilagoditi ako budete trebali izaći.
Ako imate balkon ili dvorište, mališanima napunite bazen vodom i smjestite ih u debeli hlad. Također, neka se zajedno s vama što češće polijevaju vodom, djeci je to zabavno, a ujedno će ih barem malo rashladiti. No, djecu nikada nemojte ostavljati na bazenu bez nadzora, makar bila riječ o malim bazenima na napuhavanje.
Možete napuniti kantu hladnom vodom i gurnuti noge unutra. U rashlađivanju tijela pomoći će vam i mokri ručnici ili marame koje stavljate na glavu, ramena ili gdje vam odgovara. Dobra ideja je i napuniti vodom boce sa sustavom za prskanje pa tu i tamo poprskati lice i tijelo sitnim kapljicama.
Prije nego što izađete, postupno se pripremite tako što ćete malo vremena provesti u ulazu, ili ispred zgrade, da se tijelo pomalo prilagođava toj promjeni.
Lagana odjeća i što manje fizičke aktivnosti
Za izlazak se treba primjereno odjenuti, u laganu odjeću svijetlih boja i od prirodnih materijala koja propušta zrak, kako se ne biste dodatno znojili. Svakako se preporučuje staviti šešir i sunčane naočale, a na izrazito visokim vrućinama možete si pomoći i kišobranom, koji ćete nositi kao – suncobran. Također, obuća treba biti otvorenog tipa, kako bi se i noge rashladile.
Ako ulazite u automobil ili tramvaj dobro će vam doći i lepeza. Izbjegavajte dulji boravak na direktnom suncu između 10 i 17 sati, kao i fizički rad ili teže sportske aktivnosti na vrućini. To se odnosi i na vožnju biciklom, pa i vrtlarenje, ako se biljkama ne možete baviti u hladu.
Uvijek uz sebe nosite bočicu vode i povremeno otpijte gutljaj. Po potrebi, možete namočiti maramicu, kojom ćete malo rashladiti čelo ili vrat.
Rashladite se laganom hranom i napitcima
- Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. 'smoothie' ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite - preporuka je HZJZ-a. Što god da jedete, podijelite u više manjih obroka, jer će ih probavni sustav lakše preraditi. Salate su najbolji izbor kada je vani ovako vruće, lagane su za probavu i opskrbljuju organizam hranjivim nutrijentima.
Salata s mozzarellom
U zdjelicu stavite malo zelene salate narezane na trake, pa dodajte usitnjenu rajčicu, pola krastavca, nekoliko maslina i pola mozzarelle izrezane na kockice. Začinite maslinovim uljem, sokom od limuna i posolite. Umjesto sira u salatu možete staviti kuhano jaje ili malo tune te dodati još povrća koje volite, na primjer, malo luka ili paprike. I lagane povrtne juhe su dobar izbor.
Napitak od lubenice
Sastojci (šalica od 2,4 dl): 2 šalice narezane lubenice, sok i korica od pola limete, 20 listova bosiljka ili 2 velike grančice, malo himalajske soli, 4 šalice vode.
Postupak: U staklenku slažite sve sastojke u slojevima počevši sa lubenicom, a potom je napunite vodom. Ostavite da odstoji u hladnjaku od 3 do 24 sata prije posluživanja. Nakon što ga smiksate i procijedite, ovaj fini napitak u hladnjaku može stajati dva dana.
I limunada je odličan izbor
Napraviti je možete tako da, osim klasičnih sastojaka - vode, soka od limuna i šećera, u nju ubacite malo narezanog krastavca i nekoliko listića svježe mente. Krastavci i menta limunadi daju nevjerojatno dobar i osvježavajuć okus.
Voćne salate su spas
Kriška lubenice ili dinje i bez drugog voća će vas fino rashladiti i pomoći da nadoknadite tekućinu izgubljenu znojenjem. No, ljeti su odličan izbor i voćne salate od različitog voća, u koje možete narezati i jagode, nektarine ili kruške, na primjer. Ako ih morate zasladiti, neka to bude s malo limunovog soka kojem ste dodali pola žličice meda.
Domaći osvježavajući sladoled
Uzmite voćni jogurt i ulijte ga u plastične kalupe za pripremu sladoleda na štapiću. Ostavite preko noći u dubokom zamrzavanju. I sladoled je spreman za lizanje.
Ne zaboravite na kućne ljubimce!
Mijenjajte životinjama vodu često jer se brzo ugrije, a ako imate psa ili mačku, ponudite im tijekom dana hladan jogurt. Ako imate vrt ili balkon, pripremite psu mali bazen (možete i od stare kadice za kupanje djece). Ako nemate dvorište, namočite prostirku (stari ručnik) i stavite negdje na pločice (u kuhinju ili kupaonicu) - to će biti mjesto gdje životinja može leći i u isto vrijeme dobro se rashladiti. Za svojeg psa možete napraviti i osvježavajuću poslasticu. Usitnite komad lubenice, pomiješajte s jogurtom, stavite u kalupe i zaledite. Dobit ćete sladoled koji psi obožavaju. I nikada, baš nikada djecu i ljubimce ljeti ne ostavljate u automobilu, niti na pet minuta!
Pripazite na tlak i simptome toplotnog udara
Vodite računa o tome da se krvne žile na vrućini šire, čime se snižava krvni tlak. Zato, ako pijete lijekove zbog visokog tlaka, posavjetujte se s liječnikom o tome je li potrebno prilagoditi terapiju. Kod visokih temperatura mijenja se i zgrušavanje krvi, pa zbog dehidracije može doći do lokalne tromboze i naticanja u nogama, jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela. Zato je dobro češće se odmarati s nogama u malo povišenom položaju.
Imajte na umu da na jakim vrućinama prijeti i toplotni udar. Može se razviti naglo, bez upozoravajućih simptoma. Neki od simptoma su glavobolja, vrtoglavica (osjećaj vrtnje) i umor, uz smanjeno znojenje i vruću, crvenu kožu koja je suha, Povećava se broj otkucaja srca, pa brzo može doseći 160 do 180 udaraca na minutu (dok je normalna frekvencija 60 do 100 udaraca na minutu). Javlja se i ubrzano disanje te visoka tjelesna temperatura. U krajnjoj fazi mogu se javiti i grčevi. Jako je važno reagirati brzo: Nazovite Hitnu, a oboljelog stavite u hlad ili klimatizirani prostor i hladite ga postupno, polijevajući mlakom vodom i mašući lepezom. To će izazvati strujanje zraka koje će pridonijeti padu tjelesne temperature.