Kod učestale primjene antibiotika dolazi do suzbijanje normalne crijevne flore odnosno dolazi do smanjenja broja naših “domaćih” bakterija koje su inače dio prirodne obrane od stranih nametnika. Poremećaj normalne crijevne flore može dovesti do razvoja infekcije bakterijom Clostridium difficile (CD) i niza popratnih tegoba, poput proljeva i opstipacije, hemoroida i sindroma iritabilnog crijeva, Chronove bolest i ulceroznog kolitisa, pa i raka debelog crijeva i rektuma.
No, spas su pronašli liječnici koji transplantacijom fekalne mikrobiote (ili transferfekalne mikrobiote - FMT) infuzijom tekućeg filtrata stolice (fecesa) zdravog davaoca u crijevo primatelja postižu normalizaciju crijevne flore. U Zavodu za gastroenterologiju, KB Merkur prije desetak dana, obavljen je prvi zahvat kod dvije bolesnice s recidivirajućom (ponavljajućom) C.difficile infekcijom, čime je Zavod za gastroenterologiju, KB Merkur postao drugi centar u Hrvatskoj koji je uveo ovu metodu, nakon KBC Rijeka koji je zahvat izveo 2017. godine.
Infekcija kod ove dvije pacijentice se razvila kao posljedica primjene antibiotika. Davalac je bila bolesnicama nepoznata, mlada i zdrava osoba kod koje su provedena sva potrebna testiranja prije uzimanja stolice. Metoda je primijenjena apliciranjem pripravka stolice putem kolonoskopa koja je rezultirala potpunim oporavkom.
Pogledajte video o štetnosti antibiotika:
Crijevna mikrobiota zbog svoje složenosti ima potencijala utjecati na mnoštvo fizioloških funkcija, uključujući metabolizam, imunitet, pa čak i neurološki razvoj. A zbog starenja populacije, posljednjih godina povećana je primjena antibiotika, osobito u bolničkim uvjetima, što za posljedicu ima porast incidencije infekcije sa Clostridium difficile posljednjih godina.
Pažljiva selekcija davatelja danas se temelji na kliničkoj ocjeni. Davatelji stolice su zdravi dobrovoljci, zbog praktičnosti najčešće iz bolesnikove neposredne okoline, koji ispunjavaju potrebne kriterije.
Mikroorganizmi normalne crijevne flore kod zdravih ljudi ne uzrokuju bolest. No, kod pojave neočekivanih događaja, primjerice traume ili oštećenja imunološkog sustava, kada ti mikroorganizmi uđu u primarno sterilne prostore (trbušna šupljina ili krv), mogu uzrokovati veoma teške infekcije. Takve mikroorganizme nazivamo oportunistički patogeni.
"Zdrava" ili uravnotežena crijevna bakterijska flora važan je čimbenik potpunog zdravlja čovjeka. Poremećaj ravnoteže normalne fiziološke flore čovjeka zove se disbioza. Ona može biti prisutna na svim dijelovima tijela, ali je najznačajnija u probavnom sustavu. Ravnoteža bakterija, koje dijelimo na "dobre" (takozvana mikrobiota) i "loše" (patogene), utječe na brojne funkcije u probavnom sustavu te na sveukupno zdravlje čovjeka.
Uzimajući u obzir da loša prehrana (uz prekomjernu uporabu lijekova i stres) pogoduje razmnožavanju "pogrešnih" vrsta bakterija, ne čudi što se utjecaj prehrane na mikrobiotu, kao i učinak prehrambenih intervencija, danas uvelike proučava te što je upotreba probiotika, prebiotika i simbiotika danas sve češća.
Crijevna mikrobiota
Iako se individualno razlikuje, crijevna mikrobiota čovjeka stabilna je u broju i vrstama mikroorganizama. Duž probavnoga sustava broj bakterijskih stanica varira. Tako je u želucu broj mikroorganizama, pristiglih iz usne šupljine, zbog niskog pH želučane kiseline, reduciran na 100 bakterija /gramu. Broj mikroorganizama se zatim povećava od 1.000.000 u tankom crijevu do 1.000.000.000.000 u debelom crijevu.
Osim velike antimikrobne zaštitne uloge, ljudska mikrobiota ima i značajan utjecaj na metabolizam i imunološki sustav čovjeka, čime ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja čovjeka. Crijevne bakterije sintetiziraju vitamin K, razgrađuju žučne pigmente i žučne kiseline te tako sudjeluju u razgradnji i apsorpciji hrane. Kao i na drugim dijelovima tijela, mikrobiota crijeva tzv. "bakterijskom interferencijom" štiti čovjeka od naseljavanja patogenih crijevnih mikroorganizama, i to na više načina: kompeticijom za receptore na stanicama domaćina, kompeticijom za hranjive tvari i izlučivanjem protubakterijskih tvari (bakteriocini).
Crijevna mikroflora neprekidno stimulira imunološki sustav čovjeka u stvaranju lokalnih (sekretornih) i sistemskih protutijela, što ne iznenađuje jer je crijevo najveći imunološki organ. Naime, gusti tepih crijevne mikrobiote, koji prekriva crijevnu sluznicu, prezentira imunološkim stanicama najveću količinu antigena vanjske okoline.
Stječe se prilikom rođenja
Čovjek stječe mikrobiotu već tijekom porođaja. Prvi mikroorganizmi koji koloniziraju tijelo novorođenčeta potječu iz rodnice majke te iz okoliša. Nedavno je dokazano da naseljavanje probavnog sustava djeteta bakterijama započinje još u maternici. Fiziološka mikrobiota intenzivno se formira tijekom prvih mjeseci života i značajno se razlikuje u djece rođene vaginalno od one rođene carskim rezom, kao i u one na umjetnoj prehrani u odnosu na onu hranjenu majčinim mlijekom. Unosom krute hrane, od šestog mjeseca života, ona postepeno postiže sastav koji uz manje promjene ostaje stabilan tijekom cijelog života, tako da svaki čovjek živi u uravnoteženom simbiotskom sustavu - eubiozi sa svojom mikrobiotom. No, taj uravnoteženi sustav mogu narušiti različiti unutarnji i vanjski čimbenici, primjerice veće promjene i poremećaji u prehrani, unos antibiotika, starenje, utjecaji okoliša.
Kada nastupaju promjene?
Promjene crijevne mikrobiote uočene su u različitim bolestima probavnog sustava: sindroma iritabilnog crijeva, kroničnih upalnih crijevnih bolesti poput ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti, karcinoma crijeva i nealkoholne masne jetre. Sve veći broj istraživanja upućuje i na njenu povezanost s nastankom pretilosti. Posljednjih se desetljeća znatno povećao broj oboljelih od alergijskih bolesti. Studije potvrđuju da poremećaji u sastavu mikrobiote imaju ulogu i u njihovu nastanku. Posljednjih se godina znanstvenici bave proučavanjem uloge ljudske mikrobiote u razvoju šećerne bolesti, kao i različitih duševnih oboljenja poput depresije. Neki znanstvenici povezuju i autizam s poremećajem crijevne mikrobiote.
Liječenje upale crijeva
Koncept FMT-a prvi put se primjenjivao u Kini prije 1700 godina u liječenju gastrointestinalnih poremećaja ljudi uslijed trovanja hranom. U liječenju upale crijeva (pseudomembranoznog kolitisa) FMT(transplantacija) prvi puta je primijenjen 1958., no rutinska primjena ove metode prati se tek unatrag posljednjih desetak godina..Transplantacija je prirodna metoda kojom se postiže normalizacija različitosti crijevne flore u pacijenata oboljelih od infekcije sa C. difficile, s visokom stopom kliničkog odgovora; izlječenje se postiže u preko 85% slučajeva. Tekući filtrat stolice zdravog donora najčešće primjenjujemo tijekom pregleda debelog crijeva kolonoskopom gdje se tekući filtrat stolice instalira u cekum i uzlazni dio debelog crijeva. Također, tekući filtrat stolice može se primijeniti u prethodno postavljenu tanku nazogastričnu ili nazojejunalnu sondu (plasira se kroz nos ili usta u želudac odnosno dvanaesnik). Najčešća i ujedno i jedina službena indikacija za primjenu transplantacije je infekcija crijeva kao posljedica bakterije C.difficile (razvoj pseudomembranoznog kolitisa).
Bolest koju CD uzrokuje naziva se pseudomembranozni kolitis. Glavni simptom je proljev, a ostali su simptomi posljedica tekuće stolice: hipovolemija, dehidracija, hipoalbuminemija, leukocitoza kao posljedica infekcije bakterijom, uz mogući razvoj zatajenja bubrega. Kod manjeg dijela bolesnika može doći do perforacije crijeva, ileusa (zaustavljanje crijevne peristaltike), toksičnog megakolona (masivna dilatacija kolona koja za posljedicu može imati toksični šok koji obično znači sigurnu smrt), a moguća je i sepsa.
Međutim primjena FMT-a intenzivno se istražuje u liječenju upalnih bolesti crijeva, te funkcionalnih bolesti crijeva (sindroma iritabilnog crijeva). U tijeku su studije o njezinoj primjeni u cijelom nizu bolesti, od debljine i metaboličkog sindroma pa sve do neuropsihijatrijskih oboljenja poput multiple skleroze, Parkinsonove bolesti i autizma.
Dio regulatornih tijela u svijetu tretira suspenziju fekalne mikrobiote kao lijek, a dio kao oblik transplantacije tkiva. Tehnički, postupak FMT-a je prilično jednostavna metoda i ne iziskuje testiranje podudarnosti između davatelja i primatelja, kao što je to slučaj u klasičnim transplantacijama organa. Ono što je vrlo važno je pravilan odabir donora i testiranje donora na druge mikroorganizme (analize stolice i krvi donora), gdje vrlo važnu ulogu imaju mikrobiolozi.
Druga takva transplantacija u Hrvatskoj
Prva fekalna transplantacija učinjena je u KBC Rijeka još prije tri godine, čime je KBC Rijeka postao jedini centar u regiji koji provodi ovu metodu. Od tada u KBC Rijeka učinjeno je FMT kod 11 bolesnika. Sljedeći načela “dobre kliničke prakse” i uz veliku podršku KBC-a Rijeka i njezinog ravnatelja prof.dr.sc. Davora Štimca, 29.05.2020., zahvat u Merkuru izveden je u suradnji s prof.dr.sc. Majom Abram s Zavoda za mikrobiologiju, KBC Rijeka, te uz veliku podršku mr.sc. Irene Krznarić-Zrnić s Zavoda za gastroenterologiju, KBC Rijeka.
Tim liječnika i medicinskih sestara koji je sudjelovao u provođenju FMT-a kod dvije pacijentice u KB Merkur bili su: pročelnica Zavoda za gastroenterologiju, KB Merkur, prof.dr.sc.Tajana Filipec Kanižaj i liječnica doc.dr.sc. Ivana Mikolašević koja je prije nekoliko mjeseci prešla iz Zavoda za gastroenterologiju, KBC Rijeka, u Zavod za gastroenterologiju, KB Merkur. Uz navedene liječnice sudjelovao je i tim sjajnih medicinskih sestara/tehničara; Ivona Periša, Goran Brstilo, Silvija Kovačić i Karolina Herceg. Kao gost i “supervizor” zahvatu prisustvovala je mr.sc. Irena Krznarić-Zrnić. Procedure su svesrdno podržane od strane predstojnice Klinike za unutarnje bolesti, KB Merkur, doc.dr.sc. Delfe Radić-Krišto kao i uprave KB Merkur na čelu s ravnateljem, prof.dr.sc. Mariom Starešinićem.
Inače, KB Merkur je bolnica koja je poznata po sjajnom transplantacijskom programu, a Zavod za gastroenterologiju, KB Merkur vjeruje da će i razvijanjem ovog oblika transplantacije doprinijeti sveukupnoj zdravstvenoj skrbi koju ova bolnica pruža.
Pogledajte novi kulinarski serijal s Deanom Kotigom: