Izvorno osmišljena za sprečavanje i liječenje bolesti srca, Pritkinova dijeta danas se smatra dugoročnim planom prehrane za zdravi život. Osmislio ju je osnivač Pritkinova centra za dugovječnost Nathan Pritkin, a poslije ju je unaprijedio njegov sin Robert. Dijeta uključuje nizak unos masti, visok unos vlakana i svakodnevno vježbanje. Prema planu prehrane, svaki dan trebalo bi pojesti deset posto masti, 10-15 posto bjelančevina te 75-80 posto ugljikohidrata s najmanje 35 g vlakana, manje od 100 mg kolesterola i 600 mg natrija. Namirnice su razvrstane u tri kategorije - “slobodno”, “oprez” i “stop”. Tako se u poželjnu hranu ubrajaju voće, povrće i cjelovite žitarice, a zabranjeni su životinjska mast, hidrogenizirano ulje, masno meso, kokos, punomasni mliječni proizvodi, sol, žumanjci i pića s kofeinom. Unatoč tomu što se preporučuje dnevni unos od svega 1000 kalorija za žene te 1200 kalorija za muškarce, povremeno se dopuštaju i slastice poput sladoleda, kolača od jabuka ili sira te tortilla čipsa. Iako se pokazala učinkovitom za mršavljenje, dijeta se zbog vrlo niskog udjela masti ubraja u stroge programe te se prije početka programa preporučuje savjetovanje s liječnikom.

RIJEČ STRUČNJAKA:
Zdenko Bodrožić, prof. kineziologije i trener fitnessa
Prije svega Pritkinova dijeta namijenjena je ljudima koji imaju problema sa srcem. Zato u skladu s tim valja prilagoditi i tjelesnu aktivnost. Najprije se treba savjetovati s liječnikom, a potom lagano početi vježbati. Preporučljive su aktivnosti poput hodanja, vožnje biciklom, fitnessa i sličnog, ali pri intenzitetu 50-60% od srčanog maksimuma (“maximum heart rate” računa se tako da se od 220 oduzme broj godina čovjeka). To je lagani aerobni trening pri kojem se otapaju masti i treniraju krvne žile, bez opasnosti od neželjenih posljedica. Ljudima dobrog zdravlja predlažem progresivno podizanje opterećenja te postupno uvođenje vježbi za tonus mišića.