Benjamin Franklin je bio vrlo vrijedan čovjek. U 84 godine, koliko je živio, pronašao je dovoljno vremena da bude znanstvenik, izdavač, autor, revolucionar, mason, upravitelj pošte, guverner, ambasador, politički teoretičar, izumitelj, glazbenik i vodeći građanin Philadelphije.
Iako se velik dio njegovog uspjeha može pripisati briljantnosti njegovog uma, talent bez poduzetnosti je od male koristi. On je to najbolje znao. Organizacija mu je bilo izuzetno važna pa je pravio dnevni raspored u kojemu bi svaki dan mijenjao tek neke detalje, osnova rasporeda je uvijek bila ista.
Ovo je jedan primjer njegove dnevne rutine, a može se pronaći u njegovoj autobiografiji:
- Ustajao je u 5, a jutro je počeo pitanjem: Što ću dobroga danas napraviti?
- Do osam sati se oprao, pomolio, odlučio što će raditi taj dan i doručkovao.
- Potom je do 12 radio, a zatim dva sata uživao u čitanju, provjeri računa i ručku.
- Od dva do šest je ponovno radio, a zatim je pospremio stvari, večerao, posvetio se muzici ili nekoj drugoj vrsti razonode, ili razgovoru.
- Do deset je još proanalizirao dan i u 22 sata je otišao na spavanje.
- Prije nego bi utonuo u san postavio si je pitanje: Što sam dobroga danas napravio?
Ovaj veliki čovjek je znao koliko je postavljanje i ispunjavanje ciljeva važno, a nikada nije zanemario i važnost učenja. Uvijek je težio da bude bolji.
Kada je doručkovao, ručao ili večerao - nije žurio, jeo je polako. Danas mnogi ljudi žure s obrokom kako bi se što prije vratili poslu. Čak i kada imaju vremena, iz navike doslovce progutaju hranu i jure dalje, jednostavno se ne znaju opustiti i sabrati misli.
Također, Benjamin Franklin je shvaćao važnost osjećaja sreće da bi čovjek bio produktivan i uspješan. Razumio je kako nema nikakvog smisla niti novac ni slava ako se nema vremena za opuštanje i sitna zadovoljstva. Čemu gomila novca ako u njemu ne uživate?
Preispitivanje samoga sebe i svojih postupaka je važno koliko i talent te poduzetnost. On je sebe svaki put na kraju dana pitao što je dobro napravio pa je razmišljao o tome, pronalazio odgovore...
Mnoge studije pokazuju kako su ljudi koji imaju planove, rasporede i disciplinirani su, često sretniji jer više toga uspiju napraviti, a to stvara osjećaj zadovoljstva u čovjeku. Plan rada može vam pomoći i da posložite prioritete i lakše riješite probleme.
U svojoj autobiografiji Benjamin Franklin je priznao kako se nije uvijek mogao držati rasporeda, ali zbog drugih ljudi. Recimo, kada je radio kao novinski izdavač često se morao prilagođavati drugim ljudima i odlaziti na sastanke kada je njima to najviše odgovaralo.
Obitelj mu je bila brojna i siromašna
Rodio se 17. siječnja 1706. godine u Bostonu u velikoj siromašnoj obitelji, njegov otac imao je 17 djece sa dvije žene.
U najranijoj mladosti je radio u obiteljskom poslu proizvodnje svijeća te u bratovoj tiskari, a svaki slobodan trenutak koristio je kako bi čitao i učio. Njegova znatiželja bila je velika i široka, sve ga je zanimalo od Sofokla do suvremene znanosti.
Rano je počeo pisati članke koji su bili objavljeni u 'New England Courant', ali pod njih se potpisivao pseudonimom. Nakon nekoga vremena se ohrabrio i ponosno otkrio ocu da piše za novine, no nije očekivao da će otac zbog toga pobjesniti, istući ga i nazvati drskim.
Kada je imao 17 godina, napustio je obiteljski dom i zaputio se u Philadelphiju gdje je njegov ugled književnika rastao. Ono što je pisao bilo je satirično i simpatično, ljudi su ga voljeli. Privukao je pozornost Williama Keitha, guvernera Pennsylvanije, koji je strahovao od njegovog humora kojim je rušio moćne muškarce tog doba.
Ponudio mu je posao u Engleskoj sa svim plaćenim troškovima, samo da bi ga maknuo. Benjamin je ponudu prihvatio no čim se našao u Engleskoj, guverner ga je zaboravio, ostavio ga je bez novca, stoji na portalu Biography Online.
Kako je bio prirodno snalažljiv i odlučan, brzo je nadvladao teškoće i pronašao posao u tiskari u Londonu. U to doba je dobio i nadimak "American Water" (američka voda) jer je radije pio vodu nego pivo, što im je bilo čudno.
U SAD se vratio 1726. godine kada mu je jedan trgovac ponudio posao. Tijekom dugog putovanja do SAD-a je napisao 13 vrlina koje je smatrao važnima za svoj budući život - umjerenost, štedljivost, iskrenost, pravičnost, poniznost, mirnoća, red, odlučnost, marljivost, čistoća, neporočnost, dosljednost, šutnja.
Benjamin je između ostalog, ostao je zapamćen i po tome što je dokazao postojanje pozitivnog i negativnog elektriciteta te što je izumio gromobran.
Umro je u Philadelphiji 17. travnja 1790.