Luk je jedna od najstarijih namirnica koje ljudi koriste u prehrani, a potječe iz Azije. Uzgaja se preko 500 godina, a koliko su ga ljudi cijenili svjedoči činjenica da su Egipćani njime plaćali radnike na piramidama. Vrlo malo kalorija, visok udio vode te vitamina C, betakaroten, vitamin A, kao i tragovi sumpora te kroma čine ovo povrće iznimno zdravim.
|
Foto: Fotolia
Jedinstvena sumporna molekula u luku inhibira aktivnost makrofaga, specifičnih bijelih krvnih stanica koje igraju važnu ulogu u imunološkom sustavu. Također, luk je bogat antioksidansima koji sprječavaju oksidaciju masnih kiselina u tijelu, pa ono proizvodi manje upalnih molekula, pokazuju studije. Zbog toga se luk naziva i prirodnim antibiotikom.
|
Foto: Marko Mrkonjić/Pixsell
Dokazano je da redovito jedenje luka u malim količinama smanjuje rizik od nastanka nekoliko vrsta raka, uključujući rak debelog crijeva, grla i jajnika. Iako je najefikasniji ako se jede svjež, čak i pirjani luk ima brojne dobrobiti. Ajoeni, jedan od sastojaka luka imaju sposobnost uništavanja malignih stanica te izbacivanja toksičnih spojeva iz organizma.
|
Foto: Borna Filić/Pixsell
Jedenje luka smanjuje razinu glukoze u krvi, a mineral krom u njemu pomaže stanicama da reagiraju na inzulin. Zbog toga se preporučuje i dijabetičarima, a osim što smanjuje brzinu podizanja šećera u krvi, dokazano je da smanjuje kolesterol, trigliceride te vrijednosti krvnog tlaka.
|
Foto: Vjeran Žganec Rogulja/Pixsell
Postoje dokazi da sumporni spojevi koji se nalaze u luku imaju sposobnost razrjeđivanja krvi, sprečavanja nastanka ugrušaka i srčanog udara. Luk ima posebnu dobrobit za žene u menopauzi, jer povećava gustoću kostiju te smanjuje rizik od osteoporoze i prijeloma.
|
Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell
Što ljući, to bolji: Prirodni antibiotik među povrćem dokazano djeluje na smanjenje kolesterola i krvnog tlaka, ali i povećava imunitet te štiti stanice od malignih bolesti