Dvije glave na crnoj pozadini prikazuju razliku u načinu razmišljanja koja se može primijetiti u brojnim životnim situacijama: Na jednoj je bijelom linijom iscrtan niz petlji koje čine jednu veliku zbrku, a na drugoj se crta kreće u koncentričnim krugovima, prikazujući tako smiren način razmišljanja. Naravno, svatko od nas doživi neki trenutak kad mozak iznenada poludi i više puta se fiksira na istu misao, kao hrčak koji je zapeo ispred prepreke, ili nam misli besciljno skaču s jedne nasumične teme na drugu, poput flipera. Ljudi takav obrazac razmišljanja često nazivaju 'užurbanim mislima', a najčešći uzrok je anksioznost, kaže dr. Fairlee Fabrett, psihologinja u bolnici McLean koja djeluje u sklopu Harvarda. Tema je objavljena na portalu Harward Health.
POGLEDAJTE VIDEO: Vježbe za bistriji um
- Ljudi koji se bore s užurbanim mislima stalno su zabrinuti oko toga što treba učiniti, što nisu uspjeli učiniti i što je ono što sljedeće moraju učiniti. Ili su opsjednuti prošlim, sadašnjim ili budućim situacijama. Na primjer, možda reproducirate u glavi razgovor s različitim verzijama dijaloga, razmišljate o nadolazećem sastanku sa šefom ili o liječničkom pregledu, ili brinete o malo vjerojatnom scenariju sudnjeg dana. Kad vam užurbane misli preuzmu um, ne možete ostati usredotočeni i osjećate se zarobljenima, što čovjeka čini još tjeskobnijim i podložnim stresu, a sve se stalno nastavlja – pojašnjava Fabrett.
Razbijanje kruga tjeskobe i užurbanih misli
Kako možete prekinuti ovaj krug i spriječiti da vas užurbane misli kontroliraju? Evo pet strategija koje možete isprobati:
Dopustite si da prekinete taj tok
Užurbane misli često se pogoršavaju tjeskobom zbog - užurbanih misli. Da biste pobjegli od toga, dopustite si da ih doživite i prebrodite.
- Priznajte si da su takve misli samo 'buka' u vašoj glavi, ono što um ponekad radi. To je u redu, no to vam daje i osjećaj kontrole, pa se ne morate osjećati bespomoćno. Kad takve zbrkane misli stavite u pravi kontekst, one će biti manje zastrašujuće i lakše ćete ih kontrolirati – savjetuje Fabrett.
Budite svjesni
Vježbanje svjesnosti može pomoći u promjeni vaših obrazaca razmišljanja. Na primjer, pokušajte brojati udisaje. Zatvorite oči i brojite u sebi dok sporo, ravnomjerno dišete: brojite jedan na prvi udisaj, dva na izdisaj, itd. Kad dođete do 10, počnite ispočetka i ponavljajte postupak dok se ne smirite.
- To je također odličan lijek koji možete primijeniti neposredno prije spavanja, kad mnoge ljude obuzmu opterećujuće misli, kaže Fabrett. Vježbu je dobro raditi i onda kad nemate problema saužurbanim razmišljanjem, tako da vam bude lakše primijeniti ju kad vam stvarno bude trebala, dodaje.
Odvratite pažnju
Ponekad možete prekinuti ciklus odvraćanjem pažnje.
- Čim primijetite da se ponovno brinete ili stalno razmišljate o nekim stvarima, pokušajte sami sa sobom zaključiti: 'evo me opet, s popisom misli koji nema kraja'. Zatim svjesno odlučite raditi nešto drugo, primjerice čitati, slušati glazbu ili nazvati prijatelja, da skrenete pažnju. To često može pomoći. Kaže Fabrett.
Fizički se pokrenite
Zvuči banalno i preopćenito kad kažemo da trebamo više vježbati, no kretanje jest korisno za ublažavanje tjeskobe. Na primjer, kad vas uhvati epizoda užurbanih misli, napravite niz sklekova, deset skokova, prošećite pet minuta ili obavite neke kućanske poslove.
- To ne samo da pomaže prekinuti krug misli, već daje umu da se koncentrira na nešto drugo, kaže Fabrett. Pokušajte ubaciti redovitu tjelovježbu u svoj raspored, kao i druge aktivnosti koje čine da se aktivirate. To može pomoći u ublažavanju tjeskobe i stresa.
Zakažite vrijeme za brigu
Ponekad je najbolje pustiti užurbane misli da idu svojim tokom, inače se mogu zadržati na neodređeno vrijeme. Da biste to učinili, odredite 'vrijeme za brigu'. Kad se jave tjeskobne misli, prepoznajte ih, ali recite sebi da sada nije vrijeme za brige i da ćete se s njima pozabaviti kasnije. Zatim u određenom trenutku sjednite sami sa sobom i istražite te misli i proradite ih. Na primjer, zapišite misli koje vam padaju na pamet, bez uređivanja, uključujući sve najgore moguće scenarije kojih se možete sjetiti.
- Možete o njima razgovarati sami sa sobom naglas, pitati se što vas oko toga čini nervoznim i zašto. To omogućava da se suočite sa svojom tjeskobom, ali prema svom rasporedu, tako da vas ne ometa u drugim aktivnostima. Postavite ograničenje vremena za brigu, na primjer 10 do 20 minuta. Kad vrijeme istekne, idete dalje, savjetuje Fabrett.
Posjetite liječnika ako treba
S druge strane, ako užurbane misli utječu na vaš život ili ometaju vaš san, posavjetujte se s obiteljskim liječnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje.
- Česte užurbane misli mogu biti povezane s anksioznim poremećajima, poremećajem pažnje i hiperaktivnosti (ADHD), opsesivno kompulzivnim poremećajem (OKP), traumom ili drugim problemima mentalnog zdravlja koje treba istražiti, zaključuje Fabrett.