Neugoda i osjećaj krivnje zbog odbijanja kod većine ljudi su toliko jaki da bi radije slagali ili učinili neko loše djelo, nego se doveli u poziciju da direktno kažu nekome "ne", tvrde znanstvenici s kanadskog Sveučilišta Ontario. Oni su proveli niz socioloških eksperimenata u kojima su otkrili da će ljudi radije napraviti sitne prijestupe vandalizma, samo da bi izbjegli odbijanje, piše Daily Mail.

U prvom su eksperimentu studenti morali procijeniti kolikom broju ljudi će morati pristupiti da bi pronašli njih troje koji će potpisati formular i lažno tvrditi da im je student predstavio neki novi tečaj. Studenti su procijenili da moraju pitati u prosjeku 8,47 ljudi da bi dobili njih troje koji su spremni lagati, no cilj su postigli već nakon 4,39 ispitanika. Više od 90 posto studenata podcijenilo je s kolikom će lakoćom utjecati na etičko ponašanje ispitanika, kažu znanstvenici.

U drugoj je studiji 25 studenata trebalo procijeniti koliko će ljudi na cesti morati pitati da uđu u knjižnicu te kemijskom olovkom upišu riječ "krastavac" prije nego na to pristane troje ljudi. Studenti su ponovno pogriješili s pretpostavkom da će tek njih troje od 11 pristati, no već je njih 4,7 ispunilo kvotu.

Druge su studije obuhvatile kupnju alkohola za maloljetnike, ilegalno skidanje stvari s interneta i slične radnje, a ova studija dokazuje da je na ljude iznimno lako utjecati dovedemo li ih u društveno neugodnu situaciju, u kojoj će radije ispuniti nemoralne zahtjeve nego ih odbiti.

Razlog za pristanak je najčešće taj što ljudi smatraju kako time pomažu, ili to vide kao način da se svide drugima, objasnili su istraživači.

Istina o lažima: kako, zašto i koliko se često njima služimo