Na svoju djecu se dere 74 posto roditelja, pokazala je američka studija. Iako se većina njih zaklela da nikad ne bi udarila svoje dijete, sociolozi tvrde da ih na vikanje pokreće isto što je roditelje prije pokretalo na udaranje - nekontrolirana ljutnja i frustracija. Povisivanje glasa, ovisno koliko često i što roditelji izgovaraju, može voditi do dugotrajnih posljedica za dijete, tvrde stručnjaci. Povremeno vikanje smatra se normalnim ponašanjem, no ako se roditelj u trenutku nekontroliranog bijesa unese djetetu u lice i saspe mu pogrde i uvrede, naštetit će i njegovu duhu i samopouzdanju. Roditelji trebaju znati da dijete kroz uvredljivo deranje čuje samo riječi: "Bezvrijedan si i takav ćeš i ostati". Iako je teško zaustaviti se u trenutku bijesa, to nije nemoguće. Imajte na umu da će vikanje stvoriti više problema nego što će ih riješiti, a deranjem ćete dijete samo naučiti da se tako rješavaju svi sukobi. Radije ga pitajte zašto se tako ponaša. Vjerojatno ćete morati nekoliko puta ponoviti pitanje, ali svakako ćete dobiti uzrok problema te ga i lakše riješiti. Djeca ne znaju kako svijet funkcionira i kako se ljudi međusobno ponašaju. Upravo to neznanje može biti razlog neposlušnosti. Objasnite mu zašto nešto smije i ne smije činiti. Značit će mu ako s njim razgovarate kao s odraslim čovjekom i sigurno će vaše savjete primijeniti sljedeći put.
ZABRANA IGRANJA IGRICA SU UČINKOVITIJE OD BUKE: Ako je vikanje vaš stil komunikacije, djeca će vas s vremenom naučiti ignorirati. Umjesto vike, posegnite za zabranama. Za mlađu djecu to može biti ostajanje u sobi neko vrijeme, a za stariju zabrana igranja igrica ili gledanja TV-a. Smirenim tonom zatražite od djeteta da prestane, a ako to ne učini, najavite zabranu. Ne prestane li i treći put, doista uvedite zabranu jer vas ubuduće neće slušati ako sad popustite. Ako je problem toliko intenzivan da osjećate kako se ne možete kontrolirati, otiđite negdje gdje ćete biti sami. Lezite u sobu i odmorite se nekoliko minuta. Nakon što se smirite, vratite se i razgovarajte s djetetom.
BIJES NEHOTICE IZNOSI UVREDE: Vikanje na djecu je jednako pogrešno kao i vikanje na kolege ili prodavače u trgovini. Iako se čini da je to jedini način da vas poslušaju, to i dalje nije u redu. Povisiti glas da privučete pozornost djeteta sociolozi smatraju opravdanim, no deranje i vrijeđanje treba izbjegavati. Bijes se teško zaustavlja pa djetetu zbog toga možete reći i ono što ne želite, poput: “Da te barem nikad nisam imao” ili “Ne volim te više”. To će ih duboko i dugotrajno rastužiti.
BLAG NASTUP PRIVLAČI PAŽNJU: Osjetite li da vas obuzima bijes zbog dječjeg neposluha, okrenite sve na šalu. Umjesto vike, pokušajte nasmijati i sebe i dijete. Ili počnite pjevati (neku pjesmu koju dijete ne voli). Bitno je samo da prođe trenutak u kojem biste najradije vrištali. Blagim ponašanjem privući ćete djetetovu pozornost, a sebe spriječiti da dugoročno povrijedite mališana. Veće dijete možete i poslati van iz kuće, ako je vanjsko okruženje sigurno, kako biste se smirili.