Oko 46 posto Hrvata ima visok krvni tlak, pokazuje istraživanje Europske komisije. Ta je brojka malo iznad europskog prosjeka, a slična je i rezultatima Hrvatske zdravstvene ankete iz 2003. godine prema kojoj je u Hrvatskoj 44,2 posto visokotlakaša.
- Povišen krvni tlak može biti dugotrajno prisutan bez simptoma te ga nazivamo i 'tihim ubojicom’. Ako ga ne liječite, oštećuje srce, krvne žile, mozak, bubrege, oči i druge organe - upozorava prim. mr. sc. Mirjana Jembrek Gostović, ravnateljica Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti u Zagrebu.
Prema njezinim riječima, na povišeni krvni tlak mogu upozoriti znakovi kao što su glavobolja, crvenilo lica, krvarenje iz nosa, gubitak daha, loše spavanje, problemi s očima i umor. Osim njih, kao moguće simptome visokog tlaka navode i šum u ušima, lupanje srca i smanjenu koncentraciju. U prevenciji, ali i liječenju povišenoga krvnog tlaka, stručnjaci preporučuju promjenu stila života. To uključuje prehranu s manje soli, smanjenje težine, redovito vježbanje, prestanak pušenja i smanjenje stresa. No kao i na visok tlak, tijelo upozorava i na druga opasna oboljenja.

- Normalan krvni tlak u odraslih osoba smatra se onaj koji nije veći od 140/90 mmHg, a nizak tlak niži je od 110/65. Iako nizak tlak smatraju neopasnim za zdravlje, izaziva mnoge neugodnosti; umor, pospanost, omaglicu, pa čak i depresiju. Niskotlakaši bi trebali piti više tekućine i jesti slaniju hranu.

- Najviše je stanovnika s povišenim tlakom u kontinentalnoj Hrvatskoj, a najmanje u mediteranskom dijelu. Ujedno je među tim krajevima najveća razlika i u broju pretilih, što ukazuje na prekomjernu težinu kao važan čimbenik nastanka povišenoga krvnog tlaka.