Imate li nekada osjećaj da ste potpuno ispraznili ’rezerve’ i ’baterije’? Ako se tako često osjećate, velike su mogućnosti da se borite s emocionalnom iscrpljenošću.
To nije znak da nešto nije u redu s vama, nego samo da morate naći pravi put kako opet ’napuniti’ baterije.
Nekada smo jedva čekali dogovoriti vrijeme i mjesto kave, večere, druženja, a danas nam se pomisao na spremanje, izlazak i razgovor čini kao samo još jedna dodatna obaveza.
Poruke sve češće i češće ostavljamo na seen-u, pozive ignoriramo i čekamo da odzvone, a slobodno vrijeme provodimo sami. Iako nam prijatelji nedostaju, pomisao na još jednu društvenu obvezu ponekad nam predstavlja napor i dodatan izazov.
Veliki broj ljudi svoj mobitel 24/7 drži na modu "Ne uznemiravaj" kako im poruke, pozivi, obavijesti i ostali zvukovi ne bi dodatno ometali i narušavali mir.
Ignoriranje poruka i poziva postaje nesvjesni način postavljanja granica i pronalaženja mira. Ovakvo ponašanje ne mora značiti da smo postali asocijalni nego da ponekad jednostavno trebamo predah od svakodnevnih zahtjeva, razgovora i očekivanja drugih ljudi.
Neki ljudi ne znaju otvoreno reći da im treba prostor, pa to pokažu kroz tišinu i neku vrstu udaljavanja.
Neki od znakova emocionalne iscrpljenosti
- Emocionalna iscrpljenost nekada može utjecati i na naš odnos prema hrani. Neki ljudi zbog stresa jedu više nego inače, dok drugi gube apetit ili preskaču obroke.
Tjelesna aktivnost postaje sve teža
- Aktivnosti koje su nam nekada predstavljale zadovoljstvo mogu nam odjednom postati napor. Odlazak u šetnju ili na trening može djelovati kao još jedna obveza za koju nemamo dovoljno energije.
Stalna zabrinutost
- Čak i manje svakodnevne situacije mogu izazvati pretjeranu zabrinutost i osjećaj da nas stalno nešto opterećuje.
Loše spavanje
- Stres i emocionalno opterećenje mogu otežati uspavljivanje, uzrokovati često buđenje ili dovesti do toga da se ujutro budimo umorni. Tako nastaje začarani krug jer nedostatak kvalitetnog sna dodatno otežava suočavanje sa svakodnevnim obvezama.
Gubitak strpljenja i brze reakcije
- Kada smo emocionalno iscrpljeni, možemo postati osjetljiviji na situacije koje nas inače ne bi toliko uzrujale. Sitnice, tuđi komentari ili dodatni zahtjevi mogu izazvati razdražljivost i nagle reakcije.
To ne znači nužno da smo postali nestrpljivi ili preosjetljivi, nego da imamo smanjenu toleranciju na svakodnevne frustracije, a to može biti povezano s dugotrajnim stresom i emocionalnom iscrpljenošću.
Manjak motivacije
- Obveze koje smo nekada obavljali bez puno razmišljanja odjednom nam se čine zahtjevnima.
- Gubimo interes za hobije, druženja i aktivnosti koje su nas prije veselile, a čak nam i planiranje slobodnog vremena može predstavljati napor.
Danas nam je mir sve potrebniji jer smo svakodnevno izloženi velikoj količini informacija, stresa, obaveza, komunikacije i tuđih očekivanja, zbog čega često nemamo vremena ni prostora posvetiti se sebi. Zdrava potreba za samoćom javlja se kada želimo nakratko isključiti vanjski svijet, odmoriti se i ponovno napuniti energiju, nakon čega se osjećamo bolje i spremnije za druženje.
Zašto smo iscrpljeni?
Ponekad nam se čini da smo se zasitili ljudi, no možda smo zapravo umorni od svega što se događa oko nas. Nakon radnog dana, brojnih obveza, donošenja odluka i rješavanja svakodnevnih problema, druženje s prijateljima može nam predstavljati još jedan zadatak za koji jednostavno nemamo energije. Čak i kava kojoj smo se nekada veselili postaje nešto što odgađamo jer nam je u tom trenutku najpotrebnije nekoliko sati mira. Pritom ne znači da nam prijatelji manje znače, nego da nam je teško pronaći energiju za još jedan razgovor, dogovor i usklađivanje rasporeda.
Mentalno opterećenje
- Napor koji naš mozak ulaže u svakodnevno razmišljanje, planiranje, donošenje odluka, pamćenje obveza i rješavanje problema.
- Nakon posla, obiteljskih i privatnih obaveza više nemamo kapaciteta za dodatne razgovore i druženja.
Emocionalni umor
- Stanje dubokog mentalnog i fizičkog umora koje je rezultat dugotrajnog, loše kontroliranog stresa. U profesionalnom kontekstu, smatra se prvim i najpredvidljivijim aspektom sagorijevanja (burnout-a).
- Za razliku od uobičajenog fizičkog umora, koji se često ublažava kvalitetnim snom i odmorom, emocionalna iscrpljenost povezana je s dugotrajnim psihičkim opterećenjem.
- Stanje u kojem se osjećamo psihički i emocionalno istrošeno zbog dugotrajnog stresa, problema, pritiska i emocionalnih zahtjeva svakodnevnog života.
Društvene obveze
- Sve situacije u kojima osjećamo da bismo trebali održavati kontakte s drugim ljudima, sudjelovati u druženjima ili ispunjavati određena društvena očekivanja.
Ponekad nam sve ovo daje osjećaj kao da su nam "prazne baterije" te se možemo osjećati pospano u svako doba dana. Nezainteresirani smo za ono što nas inače zanima i raduje, kao što je druženje s dragim ljudima ili briga za vlastito psihičko i fizičko zdravlje.
Kada potreba za mirom postaje razlog za zabrinutost?
Važno je razlikovati povremenu potrebu za odmorom od dugotrajnog povlačenja. Ako nam jedan vikend bez druženja pomaže da se oporavimo i odmorimo, nema razloga da zbog toga osjećamo krivnju. No ako tjednima izbjegavamo bliske ljude, gubimo interes za aktivnosti koje su nas nekada veselile, teško obavljamo svakodnevne obveze ili se osjećamo prazno i bez volje, vrijedi obratiti pozornost na takve promjene.
Ipak, važno je znati razliku između toga da želimo biti sami i toga da se osjećamo kao da više nemamo snage biti s drugima.
Što možete učiniti kada se osjećate emocionalno iscrpljeno?
Šetnja
- Šetnja može pomoći u smanjenju svakodnevnog stresa i pružiti priliku da nakratko odmaknemo misli od problema i obaveza. Čak i kratka šetnja bez mobitela može nam pomoći da se opustimo i vratimo osjećaj kontrole nad vlastitim vremenom.
Čitanje
- Čitanje knjige može biti dobar način da se nakratko isključimo iz svakodnevne užurbanosti i usmjerimo pažnju na nešto drugo.
- Umjesto stalnog pregledavanja vijesti i poruka, nekoliko stranica omiljenog romana može nam pružiti osjećaj mira i predaha.
Odmor od društvenih mreža
- Stalno pregledavanje tuđih objava, fotografija i životnih trenutaka može dodatno opteretiti naš um. Povremeno odlaganje mobitela i isključivanje obavijesti omogućuje nam da se posvetimo sebi bez osjećaja da moramo stalno biti dostupni.
Vrijeme za najdraži film ili seriju
- Gledanje omiljenog filma ili serije može nam pružiti kratki odmak od problema i svakodnevnih obaveza.
- Važno je dopustiti si trenutke u kojima ne moramo biti produktivni niti razmišljati o tome što sve još trebamo napraviti.
Opuštajuća muzika
- Slušanje glazbe koju volimo može poboljšati raspoloženje i pomoći nam da se opustimo nakon napornog dana.
- Nekima odgovaraju lagane melodije, dok će drugima omiljena energična pjesma pomoći da se oslobode napetosti.
Boravak u prirodi
- Vrijeme provedeno u prirodi može nam pomoći da usporimo tempo i nakratko se udaljimo od buke, ekrana i svakodnevnih zahtjeva.
- Boravak u parku, šumi ili uz vodu pruža priliku za predah, opuštanje i ponovno povezivanje sa sobom.
Važno je prepoznati što vas najviše opterećuje. Razmislite o tome koliko vremena posvećujete vlastitim potrebama, imate li prostora za opuštanje i preuzimate li više obveza nego što trenutačno možete podnijeti.
Postavljanje granica, smanjenje nepotrebnih obveza i razgovor s osobom od povjerenja mogu pomoći u ublažavanju osjećaja preopterećenosti. Korisno je i pronaći aktivnosti koje ne doživljavate kao dodatni zadatak.