Zbog hladnog zraka krvne žile se stežu, a srce opterećuje jer raste krvni tlak, a nastupe li vrućine, tlak pada jer se krvne žile šire. Znojenje potiče dehidraciju, a veća je i opasnost od grušanja krvi pa je u bolnicama zabilježen veći broj srčanih i moždanih udara čak i kod mladih ljudi bez rizičnih faktora. Kako bi se spriječila dehidracija, važno je piti više vode ili čajeva.

Padne li tlak, kosti i zglobovi više bole jer dolazi do širenja sinovijalne tekućine i zraka unutar zglobnih ovojnica, a povećava se i pritisak na živce i mišiće. Osim kostobolje, zbog manjka endorfina češće su migrene i glavobolje.

Manjak sunčeve svjetlosti tijekom zime koči serotonine, hormone pozitivnog raspoloženja ,i povećava razinu melatonina, hormona spavanja, objašnjava dr. Romac.

Joga i druge tehnike opuštanja te redovite aerobne aktivnosti potiču hormone sreće, zbog čega se savjetuju u liječenju blažih oblika sezonske ili obične depresije, tuge ili anksioznosti.