Hrana označena natpisima “light”, “fit” i “bio” često nije zdrava kao što se najčešće misli. Takvi natpisi često nemaju veze sa stvarnom situacijom, smatra nutricionistica Jasna Čerić.
- Treba čitati što piše na deklaraciji jer se samo na njoj vidi sadržaj šećera, soli i masnoća. Osobito oprezan treba biti s proizvodima koji su namijenjeni djeci i često se reklamiraju kao zdravi, no sadrže visoku koncentraciju šećera koji može pojačati hiperaktivnost. Kukuruzne pahuljice imaju mnogo soli, pa se ne preporučuju srčanim i bubrežnim bolesnicima, a margarin može sadržavati štetne transmasne kiseline - objašnjava Jasna Čerić.
Pahuljice krcate šećerom
Popularni müsli nisu idealan izbor za doručak jer su često krcati šećerom ili čokoladom. Želite li jesti zdravo, pomiješajte obične zobene pahuljice sa suhim voćem i orasima.
Smrznuto nije uvijek zdravo
Zamrznuto povrće ili bobičasto voće je zdravo, no gotova zaleđena jela nisu. Popečci od povrća tako su krcati škrobom, a s obzirom na to da se pripremaju prženjem u ulju, sadrže i previše masti.
U rižinim keksima zapravo nema ničeg
Kolačići od riže koji izgledom podsjećaju na stiropor nemaju nikakvu hranjivu vrijednost. Iako mogu pomoći u mršavljenju jer su prilično bezukusni pa ih je teško pojesti mnogo, želite li se hraniti zdravo, možete ih izostaviti.
Smeđi šećer udebljat će vas jednako kao i bijeli
Mnogi smatraju da je smeđi šećer zdraviji od bijelog, ali to nije točno. Oba imaju gotovo iste sastojke. Smeđi sadrži tek neznatno više minerala, no to je toliko malo da je to zanemarivo. Vjerovanje da je smeđi šećer zdraviji i da ćemo se manje udebljati ako ga jedemo obična je zabluda.
Dodaci čine razliku
U restoranima brze hrane sve se češće nude “zdravi” jelovnici koji uključuju salate od povrća. No istina je da one često nisu bolje od hamburgera.
Za to su obično krivi dodaci poput sira, prženoga kruha i preljeva za salatu čiji je osnovni sastojak majoneza. Stoga su i one krcate masnoćama, šećerom i kalorijama. Salata je zdrava samo ako je pripremite kod kuće i ako je umjesto kupovnim preljevom začinite maslinovim uljem, octom ili limunovim sokom. Povrće za salatu treba biti što svježije (stajanjem u hladnjaku gubi hranjive sastojke), no čak ni kad je svježe, ne treba očekivati čudotvorne efekte. Iako špinat sadrži nešto željeza, to nisu količine koje bi mogle izliječiti anemiju, kao što ni od mrkve nećete bolje vidjeti.
- Istina je da mrkva sadrži lutein koji pomaže u očuvanju zdravog vida u starijoj dobi, no to vrijedi samo za kuhanu mrkvu - ističe nutricionistica Jasna Čerić.
Zeleni špageti ne računaju se u povrće
Tjestenina s dodatkom cikle, mrkve ili špinata možda izgleda superzdravo, ali to je samo iluzija. Povrtni ekstrakti tjestenini se dodaju samo radi boje, tako da je količina vitamina i minerala u njima zanemariva. Puno veći efekt dobit ćete ako tjesteninu poslužite s umakom od povrća koji ste sami pripremili.
Aktivnih sastojaka često nema dovoljno
Popularni jogurti s “dobrim bakterijama” gotovo nikad nemaju dovoljno aktivnih sastojaka kako bi zaista bili učinkoviti u poboljšavanju probave. Isto vrijedi i za margarine te druge proizvode kojima su dodane omega-3 masne kiseline: premalo ih je da bi djelovali na zdravlje srca.
Jedite obični, a ne voćni jogurt
Voćni jogurti često su ne samo previše zaslađeni nego i natrpani škrobom da budu gušći. Sladoled od zamrznutog jogurta i grožđice prelivene jogurtom također nisu dobar izbor jer gotovo da i ne sadrže pravi jogurt nego šećere i masti.
Sok od brusnice nije ljekovit
Sok od brusnice često se reklamira kao zdravi napitak koji pomaže u liječenju infekcija mokraćnih putova. No ljekovita svojstva brusnice koncentrirana su u listu, a ne plodu. Sokovima se dodaje i šećer.
Zamke ‘zdravih’ napitaka
Gazirana pića bez šećera prepuna su umjetnih sladila koja pojačavaju želju za šećerom. Ni ledeni čajevi nisu mnogo bolji: sadrže mnogo šećera ili sladila, a malo pravog čaja. Aromatiziranim vodama katkad se dodaju vitamini, no šećeri poništavaju njihov koristan učinak. Čak ni kupovni smoothieji i voćni sokovi nisu zdrav izbor.