Čak dvije trećine imuniteta proizlazi iz probavnog trakta - u njemu se nalazi više neurotransmitera nego u mozgu i sadrži više živčanih završetaka nego kralježnica, napominje stručnjakinja Liz Lipski. Rizik od želučanih tegoba i bolesti potiče prejedanje, neredovito i prebrzo jedenje te previše kave, alkohola i gaziranih pića. Stres i ljuta hrana štete organizmu, ali ne izazivaju čir kako se donedavno vjerovalo. Izaziva ga bakterija Helicobacter pylori te pretjerivanje aspirinima i ibuprofenima. Zbog pušenja opuštaju se mišići, koji propuštaju i zadržavaju želučanu kiselinu, pa se vraća u jednjak. Ne liječi li se, može izazvati nagrizanje tkiva, pa čak i karcinom. Obavljanje nužde kod nekih je ljudi uobičajeno triput na tjedan, a drugi na zahod odlaze tri puta na dan i to je sve u granicama normale, navode britanski stručnjaci. Poremeti li se ritam, tada se savjetuje posjetiti liječnika, koji će utvrditi postoji li opasnost od iritabilnog crijeva i drugih bolesti.

>>Nemasna janjetina i govedina te perad najbolje su zamjene za masno crveno meso, a za bolji okus dodajte gljive te povrće bogato proteinima i željezom.
Crveno meso obiluje kolesterolom i zasićenim masnoćama, koji povećavaju rizik od raka želuca, kao i prerađeno meso, koje privlači opasne tumore.

>>Maslac se preporučuje zamijeniti maslinovim ili bućinim uljem, a u kolačima manjom količinom ulja. Na deklaraciji provjerite sadrži li hrana hidrogenizirane masti.
Hidrogenizirane masti poput margarina koji se proizvodi upuhivanjem vodika u ulje teško se kvare. Povezane su s lošim kolesterolom i karcinomom.
 
>>Najvažnije pravilo kod celijakije je bezglutenska dijeta, koja može trajati cijeli život. Zabranjeni su krupica, bijela kava, viski, pivo i gotova hrana. Kod osjetljivosti na laktozu valja smanjiti mlijeko i sir.
Gluten, protein iz pšenice, raži i ječma, izaziva celijakiju, koja, ako se ne liječi, uzrokuje teže bolesti probavnog trakta. Osjetljivost na laktozu iz mlijeka izaziva grčeve, napuhavanje i bol.