Od 55 malvazija na lanjskom ocjenji­vanju vina u Brtonigli pokraj Pule, 15 ih se okitilo zlatom. Ovo je ocjenjivanje jedinstveno po tome što su se uspore­đivala vina iste sorte i slične tehnologije proizvodnje, ali od grožđa s različitih ti­pova istarske zemlje. Sedam zlata osvo­jile su malvazije s crvene zemlje. S bije­log tla bilo je pet zlatnih, s crnog dvije, a sa sivog jedna. Sličan je bio i omjer uzoraka vina s pojedinog tla.

Nije se tražilo koja zemlja daje bolje vino, nego se htjelo ukazati na vinsko bogatstvo koje Istra pruža. Tlo, sorta i klima čine terroir, francuski pojam koji je prvotno bio namijenjen za razlikova­nje kave i čaja iz različitih krajeva

U terroiru je, kad je riječ o vinu, ravno­mjeran čimbenik i vinar, jer o čovjeku najviše ovisi kakvo će vino biti. U Istri ne nedostaje posebnih ljudi, u dobrom smislu te riječi. Ne treba zato čuditi ni da su istarska vina posebna

Istri ne nedostaje ni sorata. Osim mal­vazije najglasovitiji je momjanski muš­kat. Daje prekrasna slatka vina za koja se grožđe nakon berbe, a prije prešanja, nekoliko mjeseci prosušuje na vjetru. Od bijelih sorata u istarskim vinogradi­ma među zastupljenijima su žuti muš­kat, chardonnay, sivi pinot i sauvignon, a među crvenima caruju te­ran i refošk. Dugo se smatra­lo kako su to dva klona jedne sorte, neki su tvrdili kako u slovenskom dijelu Istre ra­ste refošk, a u hrvatskom te­ran, no ispostavilo se da su to dvije različite sorte koje daju slično vino

Dugo se smatralo i da je tre­ći najznačajniji istarski cr­njak, borgonja, sorta gamay iz francuske Burgundije, po kojoj su je i nazvali. Geneti­ka je, iako to neki ne žele pri­znati, pokazala da je riječ o srednjoeuropskoj frankovki. 

Vrlo dobra crna vina u Istri rade i od merlota, cabernet sauvignona, cabernet fran­ca, njihovih mješavina te, u posljednje vrijeme, syraha.