- Ljudima s viškom kilograma je zapravo hladnije, nego mršavima jer je višak tjelesne težine bijelo masno tkivo koje ne grije. Samo je zbog smeđe masti toplije, a nju imaju samo djeca. Bijela mast pohranjuje energiju, a smeđa sagorijeva kalorije za toplinu - tvrdi gastroenterolog Ahmed Ahmed iz Bupa Cromwell bolnice. 

Naši preci su zimske mjesece povezivali s glađu. Jedna od teorija je da smo genetski programirani za povećanje masnih naslaga u jesen kako bi nam pomogle u preživljavanju. To je tzv. hipoteza štedljivog gena, objasnio je. 

Problem je što mi više ne trebamo pohraniti masnoće, jer imamo obilje hrane na raspolaganju tijekom cijele godine. Nikad nismo gladni pa nemamo ni na što potrošiti nakupljene zalihe. Naši geni su odgovorni za pohranjivanje masnoće, ali to ne znači da vi ne možete kontrolirati što jedete, ističe Ahmed. 

Ali ja sam uvijek gladan...

Tijelo održava temperature čak i za vrijeme zime, napominje endokrinolog dr. Jeremy Tomlinson sa Sveučilišta Birmingham.

Kod većine sisavaca, rast melatonina smanjuje glad. To je strategija za borbu sa smanjenim resursima hrane. No, kod nekih vrsta isti sustav stvara suprotan učinak, tako da bi to moglo objasniti glad i dobivanje na težini u ljudi, ističe dr. Perry Barrett sa Sveučilišta Aberdeen. 

Melatonin, hormon koji potiče tama i zbog kojeg se osjećamo pospano, također može imati ulogu u apetitu. U proljeće i ljeto, razina melatonina pada, ali u jesen i zimu razina raste, dodaje Barrett. 

Zašto onda žudimo za hranom?

Najviše jedemo u proljeće i ljeto, dok u jesen jedemo drugačiji tip hrane. U proljeće i ljeto jedemo hranu bogatu ugljikohidratima, dok smo u jesen skloniji masnijoj hrani, kaže dr. Barrett. A to najvjerojatnije radimo kako bismo se razveselili. 

Zimi su ljudi manje sretni i zadovoljnima zbog tame i hladnoće, a takvo se stanje zove dosada, ističe psiholog Craig Jackson sa Sveučilišta Birmingham City. Upravo zbog toga posežemo za masnijom hranom koja nam nakratko podiže raspoloženje. Jedemo kaloričnu hranu koja je masnija ili slađa nego obično. 

Problem je što takvi obroci bogati šećerom izazivaju pad razine šećera u krvi, zbog čega vam je potrebno više energije i tako unedogled, dodaje Jackson. 

Ne jedem više nego inače, a debljam se

Nedostatak vitamina D, vitamina sunca, utječe na našu tjelesnu težinu zimi, otkriva studija. Vaše tijelo treba sunca za sintezu vitamina D, ali zimi ima manje sunca, ljudi manje idu van, a dok idu zamotaju se u kapute, šalove, kape pa njihova koža gotovo da i nije izložena suncu, tvrdi za Daily Mail dr. Stephanie Dillon sa Sveučilišta Lancashire.

Čini se da nedostatak vitamina D smanjuje sposobnost tijela da preradi masnoće i aktivira njihovu pohranu. Kalorije koje konzumirate se pohranjuju u masno tkivo, umjesto da se koriste kao energija, dodaje.  

Nedostatak vitamina D povezuje se s pretilošću. Zato povećajte njegovu razinu unošenjem više plave ribe i izlažite se suncu barem 20 minuta na dan. 

Nisam ja, televizija je kriva!

Preko ljeta ljudi više vremena provode na otvorenom, dok su zimski mjeseci rezervirani za sjedenje i jedenje pred TV-om. Najbolje je voditi dnevnik i bilježiti sve što jedete. Zapitajte se da li vam treba toliko kalorija i da li ih možete potrošiti. I svakako vježbajte, savjetuje Ahmed.