Iako je Europska komisija prije više godina predložila ukidanje sezonskog pomicanja sata, države članice o tome se nisu dogovorile unatoč činjenici kako dio njih smatra da nema koristi od pomicanja sata.
POGLEDAJTE VIDEO: Kako preživjeti pomicanje sata
S obzirom na prioritete, vrlo vjerojatno je da se ta tema još dugo neće naći na dnevnom redu. S druge strane, Vladimir Putin je još 2014. ukinuo pomicanje kazaljki i odlučio da ostaje na zimskom računanju vremena. Iako mnogi pravdaju pomicanje kazaljki tvrdnjom da će ljudi tako smanjiti izdatke za struju te imati na raspolaganju više danjeg svjetla, stručnjaci već dugo upozoravaju na opasnosti te prakse na zdravlje ljudi. Najsnažnije zbog ovih promjena trpe osjetljiviji ljudi, mala djeca i ljudi koji svakodnevno imaju naporne dnevne rasporede.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Psiholozi i mnogi drugi stručnjaci za spavanje tvrde kako se većina ljudi teže prilagođava proljetnom nego li jesenskom pomicanju vremena upravo zato što gubimo jedan sat sna. Prelazak na ljetno vrijeme ima drastičnije posljedice jer intenzivnije narušava naš biološki ritam i „oduzima“ sat mogućeg sna, dok nam jesensko pomicanje sata nudi kompenzaciju odnosno dodaje taj oduzeti sat. To je slično poteškoćama koje se javljaju kod dugih putovanja zrakoplovom van naše uobičajene vremenske zone; puno lakše podnosimo putovanja na zapad u odnosu na putovanje na istok - pri kojem „gubimo" vrijeme. „Krađa“ jednog sata sna u proljeće nije tek iritantna pojava, već ozbiljno remeti ljudski cirkadijurni ritam koji funkcionira poput nekog našeg unutarnjeg prirodnog sata te prilagođava kompleksni balans između spavanja i budnosti uvjetima u okolini, odnosno pomicanju dnevnog svjetla - kaže kaže mag.psih. Lea Maričić iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".
Posljedice zbog prelaska na ljetno računanje vremena naše tijelo može osjećati čak nekoliko dana, a to će mnogim ljudima predstavljati problem.
- Najveću ćemo promjenu osjetiti prva dva do tri dana nakon pomicanja sata i to kao smanjenu radnu učinkovitost, slabiju koncentraciju, otežano pamćenje, izrazitiji umor i dnevnu pospanost. Ometanje u spavanju može promijeniti razine hormona i podići krvni tlak, što utječe na srce a osobito na kardiovaskularne bolesnike. Neprirodna promjena ritma spavanja također može djelovati kao pokretač genetski uvjetovanih bolesti a neki pojedinci mogu posljedično razviti i depresivno raspoloženje. Ljudi često imaju problema osim s nesanicom i sa glavoboljom koja može trajati po nekoliko dana, čak i tjedana nakon samog pomicanja. Pomicanje sata je veliki psihofizički stres za cijeli organizam, no sve ove promjene najteže podnose kronični bolesnici - ističe Maričić dodajući da promjenu najteže podnose mala djeca i kardiovaskularni bolesnici te ljudi koji su skloni kasnijem lijeganju. Usto, ljudi koji pate od tenzijskih glavobolja imaju pojačane glavobolje, a poremećen san može rezultirati i povišenim krvnim tlakom te lošijim mentalnim zdravljem.
Usto, ti su simptomi među glavnim uzročnicima srčanog i moždanog udara. Američki znanstvenici tvrde kako se stopa rizika od moždanog udara u Finskoj povećala za osam posto tijekom prva dva dana od početka prelaska na ljetno računanje vremena u odnosu na dva tjedna prije i nakon pomicanja sata, a isti rezultati zabilježeni su i kasnije u listopadu. Švedski znanstvenici su zaključili da broj srčanih udara opada u tjednu nakon vraćanja sata unazad za 21 posto, dok u proljeće stopa srčanih udara raste u sedam dana poslije pomicanja sata unaprijed. Štetan učinak po srce najizrazitiji je u prva tri dana nakon nedjelje u kojoj se prelazi na ljetno računanje vremena. Dodatno, školarci lošije rješavaju zadatke i slabije prate nastavu nakon pomicanja sata, a negativan učinak osjeća i imunitet kojeg posebno treba osnažiti.
- Nedovoljno sna može negativno utjecati na neke kognitivne sposobnosti, posebice na uspjeh u jednostavnim, dugim i monotonim zadacima te su ljudi zbog uskraćivanja sata sna umorniji odnosno neispavani što je direktno povezano s pojačanim dnevnim umorom i pospanošću te povremenim smetnjama koncentracije. To se udruženo manifestira smanjenim oprezom i pažnjom. Kombinacijom navedenog lakše je doživjeti različite oblike nesreća ili nezgoda. Naravno, ljudsko se tijelo promjenama vrlo brzo prilagođava ako je zdravo, stoga bi smetnje mogle biti prisutne eventualno unutar tjedan dana - ističe Maričić savjetujući da malim promjenama postignete ravnotežu kojom ćete lakše prebroditi narednih nekoliko dana.
Izađite u prirodu
Istraživanja pokazuju da izlaganje sunčevoj svjetlosti aktivira neurotransmiter serotonin, povezan s boljim raspoloženjem i osjećajem smirenosti te fokusiranosti. Budući sa smo dobili sat vremena dnevnog svjetla više, iskoristite ga za boravak na otvorenom. Time ćete primiti i dodatne doze vitamina D koji je ključan u suzbijanju depresije i anksioznosti te poticanju zdravog imuniteta.
Isključite uređaje
Svjetlo potiskuje izlučivanje melatonina koji regulira cirkadijurni ritam organizma, pa korištenje elektroničkih uređaja neposredno prije spavanja ima snažan učinak na san i budnost te može imati ključnu ulogu u stalnom nedostatku sna jer emitiraju plavu svjetlost koja može prekinuti prirodne cirkadijurne ritmove. Izbacite mobitel, tablet, računalo ili televizor barem sat vremena prije spavanja.
U nedjelju spavajte dulje i odrijemajte
Stručnjaci preporučuju da u nedjelju odspavate dulje tijekom jutra te odrijemate poslijepodne i tako si olakšate prijelaz.
Lagano i bez stresa recept je protiv umora
Poželjno bi bilo izbjegavati stvari koje nam stvaraju nelagodu i nervozu te smanjiti razinu stresa. Polaganiji životni tempo pomoći će u prilagođavanju.
Smanjite količinu kave i cigareta te jedite više voća
Poželjno je u dane uoči i nakon promjene sata smanjiti unos kave i broj popušenih cigareta, a u jelovnik uvrstiti više voća i povrća. Hrana bogata mineralima vraća ravnotežu.
Postupno treba mijenjati ritam
Idite u krevet 15 minuta ranije, počevši nekoliko dana prije promjene, i budite se do 15 minuta prije no što biste trebali.
Odrasli trebaju između sedam i devet sati sna
Kako bi normalno funkcionirali tijekom dana, odraslim ljudima potrebno je najmanje sedam sati sna. Preporuka je da zadnji obrok bude nekoliko sati prije odlaska na spavanje.
Uvedite male rituale prije spavanja
Stručnjaci preporučuju lagane vježbe nekoliko sati prije spavanja, tople kupke ili nabavku čepića za uši te maski za oči. Bilo bi dobro ustajati i lijegati u isto vrijeme svakoga dana.
Prirodni napici mogu pomoći da lakše zaspite
Sok od trešanja bogat je melatoninom, kažu nutricionisti, te je odličan izbor za bolji san. Dobar izbor je i šalica toplog mlijeka s medom.
U spavaću sobu unesite mirise
Mirisi lavande, valerijane, vanilije ili kamilice pomažu kod ublažavanja osjećaja tjeskobe i uznemirenosti te kod nesanice.