Mnogi Hrvati i dalje žive u uvjerenju da novac koji se svakog mjeseca izdvaja iz njihove bruto plaće u obvezni mirovinski fond odlazi u državnu blagajnu. No istina je drugačija: sredstva u drugome mirovinskom stupu privatna su imovina, baš poput ušteđevine na bankovnom računu ili nekretnine. Što se događa s tim novcem u slučaju smrti osiguranika? Gubi li se u sustavu ili završava u rukama obitelji?
Stručnjaci iz Središnjeg registra osiguranika (Regosa), koji vodi račune članova mirovinskih fondova i brine o obradi podataka o doprinosima, pojašnjavaju najčešće situacije i otkrivaju tko sve ima pravo na nasljedstvo.
Kako funkcionira drugi mirovinski stup?
Hrvatski mirovinski sustav temelji se na tri stupa štednje. Prvi je stup sustav generacijske solidarnosti, kojim upravlja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). U njega zaposleni izdvajaju 15% svoje bruto plaće (odnosno 20% ako nisu u II. stupu) kako bi se osigurala sredstva za isplatu mirovina današnjim umirovljenicima.
Drugi stup, s druge strane, predstavlja obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. U ovaj stup zaposlenici izdvajaju 5% svoje bruto plaće, a taj se novac prikuplja na osobnim računima u obveznim mirovinskim fondovima (OMF). Tim sredstvima upravljaju mirovinska društva, koja ih ulažu s ciljem ostvarenja prinosa. Upravo zbog takvog modela novac u II. stupu smatra se osobnom imovinom člana fonda te su sredstva na osobnom računu člana u odabranom obveznom mirovinskom fondu, prema zakonski propisanim uvjetima, predmet nasljeđivanja.
Prvi i drugi stup obavezni su za sve zaposlene, a postoji i treći mirovinski stup. On funkcionira na potpuno dobrovoljnoj bazi - uplate u dobrovoljnu mirovinsku štednju može vršiti bilo tko, bez obzira na radni status, a novac na osobnom računa člana u odabranom fondu također je privatno vlasništvo i potpuno je nasljedan.
Tko sve ima pravo na novac iz II. stupa?
Ukupno kapitalizirana sredstva s osobnog računa predstavljaju osobnu imovinu člana obveznog mirovinskog fonda (OMF-a). Ako član OMF-a premine prije ostvarivanja prava na mirovinu, a članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstva na računu preminulog člana OMF-a predmet su nasljeđivanja prema Zakonu o nasljeđivanju.
Sud, odnosno javni bilježnici koji provode ostavinsku raspravu, Rješenjem o nasljeđivanju određuju tko je nasljednik sukladno Zakonu o nasljeđivanju.
Iz Regosa pojašnjavaju da se nasljednici određuju "neovisno o činjenici prima li nasljednik već vlastitu mirovinu ili ne".
Ako članovi obitelji (primjerice bračni drug ili djeca na redovitom školovanju) ostvare pravo na obiteljsku mirovinu, sredstva iz drugog stupa automatski se prebacuju u državni proračun. U tom slučaju nema klasičnog nasljeđivanja u gotovini nego se taj iznos koristi za isplatu veće mjesečne obiteljske mirovine putem HZMO-a.
Kakva je procedura i koji su rokovi?
Dobra vijest za nasljednike je da ne postoje specifični rokovi u kojima se moraju javiti, ali proces isplate ne ide automatizmom. Iz Regosa ističu da im je za isplatu nasljedstva potrebno dostaviti sljedeću dokumentaciju:
- Pravomoćno Rješenje o nasljeđivanju: Original ili ovjerena preslika u kojoj su jasno navedena sredstva II. stupa preminulog člana te imenovani nasljednici.
- Zahtjev za isplatu nasljedstva: Potrebno ga je popuniti i potpisati (obrazac se nalazi na stranicama Regosa).
- Potvrda banke: Dokaz o IBAN konstrukciji računa nasljednika na koji će se sredstva doznačiti.
Nakon što prikupe dokumentaciju, isplata ide prilično brzo. Iz Regosa pojašnjavaju:
- Postupak isplate nasljedstva u pravilu traje od 10 do 12 dana. Za isplate nasljedstva na račune otvorene u bankama u inozemstvu isplata traje nešto dulje.
Što ako je mirovina već krenula?
Situacija se bitno mijenja kad osiguranik ode u mirovinu jer sredstva tad više "ne stoje" na osobnom računu u fondu.
- Ako osoba već prima mirovinu, to znači da su njezina ukupno kapitalizirana sredstva s osobnog računa već doznačena ili Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO-u), ako je osoba, dok je bila živa, odlučila primati mirovinu samo iz sustava generacijske solidarnosti (I. stup), ili mirovinskom osiguravajućem društvu (MOD-u), ako se odlučila za kombiniranu mirovinu (I. i II. stup).
U ovom slučaju pravila o nasljeđivanju su drugačija:
- Ukupno kapitalizirana sredstva s osobnog računa više ne mogu biti predmet nasljeđivanja, osim u opsegu prava koja proizlaze iz ugovorenog oblika mirovine - napominju iz Regosa.
Što to znači u praksi? Prilikom odlaska u mirovinu korisnik bira model isplate. Ako je odabrao, primjerice, pojedinačnu doživotnu mirovinu bez zajamčenog razdoblja, isplate prestaju smrću. No ako je odabrao model sa zajamčenim razdobljem (primjerice 20 godina), a premine ranije, imenovani nasljednici nastavljaju primati isplate do kraja tog razdoblja.
Što ako nema nasljednika?
U situacijama u kojima nije poznato tko su nasljednici preminulog osiguranika, zakon predviđa točan redoslijed koraka prije nego što sredstva promijene vlasnika. Iz Regosa ističu:
- Sukladno Zakonu o nasljeđivanju, ako nije poznato tko su nasljednici, sud će oglasom objavljenim u Narodnim novinama, a i na drugi prikladan način, pozvati osobe koje polažu pravo na nasljedstvo da se prijave sudu. Ako se u roku od šest mjeseci od objave oglasa ne javi nijedan nasljednik, utvrdit će se da je ostavina prešla u vlasništvo općine, odnosno grada u kojem je ostavitelj u trenutku smrti imao prebivalište ili uobičajeno boravište.
Ipak, ni tad nije sve izgubljeno za obitelj:
- Time nasljednik koji bi se kasnije javio ne gubi svoje nasljedno pravo niti pravo zahtijevati ostavinu prema Zakonu o nasljeđivanju.
Plaća li se porez na naslijeđeni novac?
Kad napokon dođe do isplate, glavno je pitanje koliko će od tog iznosa "uzeti država". Odgovor ovisi o tome u kakvom ste srodstvu s preminulom osobom. Iz Regosa pojašnjavaju:
- Naslijeđena sredstva doprinosa II. stupa nisu oporeziva ako su nasljednici u uspravnoj liniji s ostaviteljem. Nasljeđivanje između roditelja i djece, djedova, baka, unučadi i praunučadi smatra se uspravnom linijom srodstva i oslobođeno je poreza.
S druge strane, ako novac nasljeđuje šira obitelj, situacija je drugačija:
- Nasljeđivanje u pobočnoj liniji (braća, sestre, ujaci, stričevi i dr.) nije oslobođeno od plaćanja poreza. Za precizne informacije vezane za porez na nasljedstvo potrebno je kontaktirati Poreznu upravu, koja je nadležna za pitanja oporezivanja - zaključuju iz Regosa.