Ova je kriza utjecala na sve segmente života i poslovanja, pa tako i na mirovinske fondove, no i ovaj put naš je mirovinski sustav pokazao stabilnost i otpornost.
Da je pad prinosa mirovinskih fondova samo privremeno stanje, uvjerava nas čelni čovjek Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) dr. sc. Ante Žigman te ističe kako povijesni prinosi mirovinskih fondova, svih kategorija, pokazuju pozitivne rezultate na dulji rok te da vrijednost imovine građana nije i neće biti ugrožena.
Najlošije prošli najrizičniji
U obvezne mirovinske fondove svakog mjeseca slijeva se 5% bruto plaće svakog zaposlenog. Postoje tri modela štednje za buduću mirovinu, koji se razlikuju ovisno o vrsti ulaganja i riziku. Fond tipa A rizičnija je kategorija jer veći dio portfelja ulaže u dionice, B fondovi umjereno su rizični, prema Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima oni minimalno 50% imovine ulažu u obveznice, a fondovi kategorije C najmanje su osjetljivi na oscilacije na tržištu.
Dr. sc. Žigman kaže kako je pad vrijednosti dionica na financijskim tržištima najviše pogodio fondove kategorija A i B, no imovina fondova kategorije C nije značajnije izgubila na vrijednosti. - Za fondove kategorije C zakon je predvidio, u svrhu zaštite njihovih članova prije umirovljenja, da ne smiju biti izloženi rizičnim tržištima nego su gotovo u potpunosti izloženi obvezničkom tržištu. Iz tog razloga je navedena kategorija fondova dosad pokazala najveću otpornost i stabilnost od početka krize.
Prinosi i dalje pozitivni
- Nitko danas ne može predvidjeti koliko će ekonomska nestabilnost potrajati. Dobro je što se zdravstvena kriza dosad nije pretvorila u financijsku krizu - smatra dr. sc. Žigman te navodi kako mirovinski fondovi nastavljaju prikupljanje uplata svojih članova, likvidni su i tu su radi budućih mirovina i da ispune svoju svrhu.
Navedeno potkrepljuju podaci o visokim prinosima promatrano od osnutka. - Primjerice, fondovi kategorije B, koji obuhvaćaju veliku većinu članova obveznih mirovinskih fondova, imaju prosječne godišnje prinose od osnutka veće od 5%. Uzimajući u obzir i ovu trenutnu krizu, prinosi mirovinskih fondova u posljednjih 12 mjeseci i dalje su pozitivni - navodi predsjednik Upravnog vijeća Hanfe.
Oporavak tržišta kapitala
Zanimalo nas je mogu li se mirovinski fondovi aktivnije uključiti i pripomoći oporavku našega gospodarstva. - Mirovinski fondovi sa 114 milijardi kuna imovine mogu kvalitetno pomoći gospodarstvu i razvoju tržišta kapitala. Vjerujem da će u budućnosti veći naglasak biti i na zelenim obveznicama, zelenom investiranju, i mi ćemo predlagati da se mirovinskim fondovima u zakone ugrade elementi koji bi povećali atraktivnost za ulaganje u zelene obveznice. To je danas strategija svih velikih zapadnih fondova. Time se postižu pozitivni efekti za cijelu ekonomiju, pri čemu čuvamo naše prirodne kapacitete za nove naraštaje – kaže dr. sc. Žigman.
U fondovima novac siguran
S obzirom na nesigurnost koja se uvukla među građane, mnogi se pitaju je li njihov novac u mirovinskim fondovima siguran, odnosno mogu li oni propasti. Dr. sc. Žigman tvrdi kako se gubitak manjeg dijela vrijednosti nikako ne može smatrati propašću mirovinskog fonda, a gubici u stresnim razdobljima uglavnom su kratkoročni.
- U praksi je teško zamisliti situaciju u kojoj bi mirovinski fondovi zbog svojih loših ulaganja mogli 'propasti'. Jedan od osnovnih alata zaštite imovine propisanih zakonom je i diverzificiranost ulaganja, koja osigurava da, ako određena imovina u mirovinskom fondu i izgubi na vrijednosti, uvijek postoji, primjerice, druga imovinska klasa, koja čuva vrijednosti imovine. Osim toga, ljudi koji upravljaju mirovinskim fondovima moraju poštovati i stroge regulatorne zahtjeve o ulaganju imovine mirovinskih fondova, nametnute zakonima i pravilnicima koje donosi Hanfa - kaže dr. sc. Žigman.
Povratak na staro
Određeni broj ekonomista dovodi u pitanje opravdanost II. mirovinskog stupa te smatra da bi novac iz II. stupa trebalo vratiti u I. stup. S obzirom na to da je novac koji je pohranjen u II. stupu privatna imovina članova mirovinskih društva, kako je to uopće moguće? - Mirovinska reforma pokrenuta je prije gotovo 20 godina i traži mnogo vremena da fondovi pokažu svoj puni učinak. Prebacivanje tog novca u prvi stup ne bi donijelo značajne pozitivne učinke jer je ta imovina ponajprije privatna imovina svih nas koji smo članovi fondova i kao takva ostala bi kao dug države prema svima nama.
Zbog demografskih razloga mlađe generacije u Hrvatskoj sve su malobrojnije, a trebat će financirati mirovine relativno velikog broja umirovljenika. Moramo razmišljati dugoročno, a prelazak na individualnu štednju presudna je garancija građanima da mogu ostati mirni, posebno kad znaju da ih novac od rada za starost čeka na njihovu računu jer su ga oni i zaradili - istaknuo je prvi čovjek Hanfe.
Novo društvo na tržištu
- S obzirom na to da je naš II. mirovinski stup relativno mlad, tek nam predstoji razdoblje u kojem će veći broj članova ostvariti pravo na mirovinu iz drugog stupa. Zato se postojećemu mirovinskom osiguravajućem društvu u Hrvatskoj pridružuje još jedno novo, koje osniva Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, što će omogućiti građanima da prvi put mogu birati između dva društva koja će im isplaćivati mirovinska sredstva - najavljuje predsjednik Upravnog vijeća Hanfe. Porast broja osiguranika u daljnjoj budućnosti sigurno će poticati osnivanje novih mirovinskih osiguravajućih društava, a to uvijek potiče konkurentnost i veći odabir modela isplata za buduće umirovljenike.
Dr. sc. Žigman za kraj poručuje kako živimo u vremenu u kojem su oprez i odgovornost za sebe i svoje najmilije postali najvažnije vrijednosti. Takva načela uputno je primijeniti i na osobne financije. Za lakše snalaženje u svijetu novca treba se educirati, a adrese na kojima se mogu pronaći informacije vezano za financijsku pismenost su Novac za sutra i mirovinskifondovi.hr.