Pripremamo se za epidemiološki neizvjesnu jesen i zimu, pridržavajući se mjera prevencije širenja zaraze. Svjetska zdravstvena organizacija svakodnevno izvještava i savjetuje javnost, a svaka zemlja na ovaj veliki zdravstveni izazov reagira na svoj način i prema vlastitim potrebama.
Biti informiran jedna je od ključnih stavki uspješne borbe protiv virusa, a to ujedno znači razlučiti, u moru oprečnih mišljenja, ono koje je znanstveno utemeljeno i najbliže objektivnom promišljanju situacije.
Tako smo se susreli i s dilemom o kojoj vjerojatno nikada nismo imali potrebe razmišljati – trebamo li kao osnovno higijensko sredstvo koristiti dezinficijens ili običan sapun i vodu?
Učinkovitost dezinficijensa i antibakterijskih sapuna
Antibakterijski dezinficijensi javnosti su prezentirani kao učinkovit ''način pranja ruku'' kad sapun i voda nisu dostupni ili kao dopuna osnovnoj higijeni. Iako je na tim proizvodima, inače izuzetno popularnima kod roditelja male djece, naznačeno da uništavaju 99,9% patogenih mikroorganizama, svakako nisu prikladni u potpunosti zamijeniti provođenje osnovnih higijenskih navika.
Sredstva za dezinfekciju ruku djeluju tako da uklanjaju vanjski sloj ulja na našoj koži, što sprečava prodor bakterija. Prilikom odabira sredstva za osobnu dezinfekciju trebalo bi pripaziti na to da sadrže aktivne tvari za učinkovitu dezinfekciju te spojeve koji ne oštećuju kožu, poput glicerina, što je slučaj sa sapunima, ali i kvalitetnim dezinfekcijskim sredstvima. Ambalaže su također prilagođene da se lakše mogu koristiti i kako ne bi došlo do neke vrste križne kontaminacije.
Sapuni s dezinfekcijom imaju pojačan učinak zaštite i u kraćem roku štite od bakterija, virusa, gljivica i plijesni. Stoga profesionalna linija ipak čini razliku.
Moramo biti svjesni i toga da život i odrastanje u potpuno sterilnim uvjetima također nisu rješenje – da bismo razvili imunosni sustav bitno je u ranoj dobi izložiti se raznim bakterijama, virusima i patogenim mikroorganizmima kako bi naš imunosni odgovor na razne vrste zaraza bio adekvatan.
Preporuke zdravstvenih organizacija
Najbolja sredstva za dezinfekciju ruku trebala bi sadržavati 70 posto alkohola, a WHO i ECDC u borbi protiv Covida-19 predlažu sredstva koja sadrže benzalkonijev klorid u propisanim koncentracijama. Sapuni bi svakako trebali sadržavati glicerin kako bi koža ostala nježna, glatka i hidratizirana.
Također, ruke bi trebalo detaljno oprati, a pranje ne bi smjelo biti kraće od trideset sekundi. Tijekom pranja ruku posebno obratite pažnju na područje oko noktiju i uklonite svu vidljivu nečistoću. Nakon pranja, ruke bi trebalo dobro osušiti, a tada utrljati sredstvo za dezinfekciju koje sadrži aktivne tvari u borbi protiv bakterija i virusa.
Standardna je preporuka koje bismo se trebali držati da se dezinficijensi za ruke koriste kao dopuna osnovnoj higijeni, a ne kao zamjena za pranje ruku sapunom i vodom. Oni su vrijedna alternativa održavanju osnovne higijene kad su tradicionalni načini njezina održavanja nedostupni.
I svakako ne treba zaboraviti na to da je borba protiv širenja zaraze pitanje osjećaja društvene odgovornosti i solidarnosti – zalaganjem isključivo pojedinaca šanse za prevladavanje jedne od najvećih zdravstvenih kriza u novijoj povijesti zanemarive su.