Odlazak u mirovinu velika je promjena u životu. Za nju se treba na vrijeme pripremiti, a mnogi građani još tijekom radnog vijeka planiraju kako će provoditi svoje umirovljeničke dane. Neki od njih tako odlučuju ostvariti svoje životne želje – upisati tečaj fotografije, kreativnog pisanja, naučiti novi strani jezik. Neki se posvećuju unucima, neki se odlučuju za daleka putovanja, a neki provode velik dio godine na moru. U svakom slučaju, kvaliteta našeg života u mirovini svakako ovisi i o mirovini koju ostvarimo. A na to kako će ona doista izgledati, dijelom možemo utjecati i sami.
Tu je prije svega odluka o tome kad ćemo i s koliko godina otići u mirovinu. Pravo na starosnu mirovinu muškarci ostvaruju kad ispune dva uvjeta – 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Za žene je ta granica malo niža – 62 godine i devet mjeseci života te također 15 godina mirovinskog staža. Granica za žene svake se godine – sve do 2030. godine - povećava za tri mjeseca. Tad će se izjednačiti s uvjetima muškaraca.
No osobe koje imaju radni staž od najmanje 41 godine ne moraju čekati da navrše 65 ili 62 godine života nego u mirovinu mogu otići s navršenih 60 godina. Naravno, neće svi radno aktivni građani čekati uvjete za odlazak u starosnu mirovinu. Neki će odabrati mogućnost prijevremene mirovine, sa 60 godina. No u tom slučaju više im neće biti dovoljno napuniti 15 godina mirovinskog staža nego će im ih biti potrebno 35.
Trenutak odluke
Prilikom odlaska u mirovinu građani mogu odabrati hoće li mirovinu primati samo iz 1. stupa, od HZMO-a, ili kombinirano iz 1. i 2. stupa.
Svim korisnicima koji imaju ugovoren 2. stup nakon podnošenja zahtjeva za odlazak u mirovinu Regos će na kućnu adresu dostaviti informativni izračun mirovine. Korisnik tako može birati između mirovine A – prijenosa individualne kapitalizirane štednje u državni proračun, i u tom slučaju mirovinu mu isplaćuje samo HZMO, ili B – kombinirane mirovine, prema kojoj 1. stup isplaćuje HZMO a 2. stup odabrano mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD).
Što radi MOD?
Mirovinsko osiguravajuće društvo isplaćuje mirovine u okviru obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje i jednokratnih uplata u mirovinsko osiguravajuće društvo.
Nadzor nad poslovanjem mirovinskih osiguravajućih društava provodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). Trenutno na tržištu postoje dva mirovinska osiguravajuća društva - Raiffeisen MOD te odnedavno Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo (HRMOD).
Mogućnosti 2. i 3. stupa
Ako ste odabrali isplatu mirovine iz prvog i drugog stupa, možete dobiti jednokratnu isplatu 15% svoje mirovinske štednje iz obveznog mirovinskog fonda. To mogu učiniti samo umirovljenici kojima je mirovina iz 1. stupa 15% veća od zakonom zajamčene najniže mirovine prema ostvarenim godinama staža. Na jednokratnu isplatu 15% mirovinske štednje iz drugog stupa morate platiti porez i prirez, budući da se uplate u fond vrše u bruto iznosu, odnosno prije plaćanja poreza i prireza. Na isplate do 30.000 kuna plaćate porez od 10%, a isplate veće od tog iznosa oporezuju se s 15%.
Ako uz mirovinu iz prvog i drugog stupa korisnik ima i dobrovoljnu mirovinsku štednju, tzv. 3. stup, onda ga očekuje još jedan korak kako bi ostvario svoju mirovinu. Isplatu u ovom slučaju bira putem mirovinskog osiguravajućeg društva ili društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom.
Mirovinska osiguravajuća društva isplaćuju mirovinu iz 3. stupa neovisno o iznosu ušteđenih sredstava u 3. stupu. Međutim, ako imate manje ušteđenih od 100.000 kuna, isplatu možete zatražiti i putem mirovinskog fonda u kojem ste štedjeli. Ako imate više od ušteđenih 100.000 kuna dio isplate možete zatražiti putem mirovinskog fonda u kojem ste štedjeli, a dio putem mirovinskog osiguravajućeg društva. Ili jednostavno, sav iznos prenesete u mirovinsko osiguravajuće društvo koje vam onda isplaćuje mirovinu iz 3. stupa.