Kad su u pitanju digitalna transformacija društva i ulaganje u tehnologiju, Hrvatska je među top zemljama. No, to ne bi bilo tako da ne postoje tvrtke koje su svjesne koliki napredak može donijeti ulaganje u navedena područja.
Zato je upravo Hrvatski Telekom na ovogodišnjem Digital Takeoveru dobio priznanje za ''Najveći doprinos razvoju digitalnog društva'', a to postignuće je komentirala i direktorica Korporativnih komunikacija HT-a. - To je potvrda da su naša ulaganja u digitalizaciju svih razina društva prepoznata. Činjenica je da se svijet tehnologije razvija brzo i dolaze nove prilike na koje kao društvo moramo biti spremni. Bit ćemo još više povezani, moći ćemo učiti i dijeliti više i brže, ali i raditi manje - kaže Nina Išek Međugorac te dodaje da će se 2021. godine svake sekunde u svijetu dijeliti više od milijun minuta video sadržaja i na godišnjoj razini više od 2,3 bilijuna fotografija.
Naravno, taj proces zahtjeva i velika ulaganja u stabilnost i kapacitete mreže, što je HT prepoznao te danas radi. - Kako proces digitalizacije ubrzano stvara potrebu za novim STEM znanjima i zanimanjima, naše aktivnosti su usmjerene da pobude interes talentiranih mladih ljudi za STEM - kaže naša sugovornica te dodaje da na taj način podižu Generaciju Next, koja već danas otvara nove i velike prilike za razvoj našeg društva.
Što su i zašto su važni STEM projekti?
HT donacijskim programom svake godine ulaže više od 700.000 kuna u promicanje STEM znanja i prakse. Zašto je on važan? Nina Išek Međugorac tvrdi da naša buduća ekonomska i društvena snaga ovise o vještinama, predanosti i kreativnosti znanstvenika, inovatora i inženjera budućnosti - Američka vlada predvidjela je da će do 2022. doći do velikog rasta broja radnih mjesta dostupnih osobama sa STEM vještinama, do 25% za analitičare računalnog sustava, 37% za analitičare informacijske sigurnosti, 27% za biomedicinske inženjere, i 19% za zdravstvene i ekološke tehničare. To su konkretne brojke koje pokazuju važnost ulaganja u STEM - kaže naša sugovornica.
Nedavno je završio natječaj "Napredne Internet of Things tehnologije (IoT) u hrvatskim školama" od Instituta za razvoj i inovativnost mladih, u koji je HT donirao prošle godine. Na natječaj je pristiglo čak 88 učeničkih IoT rješenja na temu pametne rasvjete, a uključilo se više od 100 škola diljem Hrvatske - Radovi su iznimno inovativni, od pametne kućne i filmske rasvjete pa sve do sustava rasvjete koji štede energiju pri osvjetljavanju ulica i parkinga. Takvi nas projekti kao društvo guraju naprijed, a s razvojem tehnologije mogućnosti će biti samo još veće - kaže Nina Išek Međugorac te upozorava da danas u Hrvatskoj još uvijek više od 30 posto radnog stanovništva nema potrebu razmišljati o učinkovitosti svojeg radnog mjesta i vremena.
- To je kultura koju trebamo odbaciti ako želimo naprijed. Prilike koje nam dolaze ovise o nama samima, i svi ih trebamo biti svjesni bez obzira radimo li u velikim korporacijama, državnim institucijama ili smo start-up - kaže naša sugovornica.
Dodaje da Generacija Next koju podižemo, već danas hrabro stvara nove vrijednosti i mijenja kulturu našeg društva te da o njima ovisi koliko ćemo sutra napredni i razvijeni biti. - Trebamo im dati vjetar u leđa, a područja u kojima HT vidi svoju važnu ulogu su ulaganja u komunikacijsku infrastrukturu, proizvode i usluge, STEM edukacija te poticanje kreativnosti. Napredna infrastruktura i tehnologija su preduvjet za digitalno društvo - kaže naša sugovornica i dodaje da se razvoj kreativnosti danas ne odnosi samo na umjetnost i marketing, već i tehnološka rješenja koja proizlaze iz hubova, hackathona i start-upova.
Protekle dvije godine HT je napravio zaokret u donacijskom natječaju i većinu sredstava odlučio usmjeriti u znanja i vještine koje će omogućiti budući razvoj društva.
- Jako smo ponosni na sve projekte koje smo podržali i njihove uspjehe. Astronomsko društvo Višnjan otkrilo je 10 novih asteroida u svemiru, veselimo se punionicama vodika koje će omogućiti ekološki transport, a IRIM donosi IoT tehnologiju u škole. Svi skupa smo napravili dobar temelj za ovogodišnji natječaj, koji će biti usmjeren na stvaranje pametnog društva, njegovu održivost i postizanje veće društvene koristi za Hrvatsku - kaže naša sugovornica te dodaje da natječaj počinje u svibnju, a najbolje projekti tražit će se u tri kategorije.
Digitalizacija Hrvatske na jako dobrom putu
Direktorica korporativnih komunikacija HT-a smatra da Hrvatska može itekako ekonomski ojačati sljedećeg vala tehnoloških promjena: Naša uloga je najviše usmjerena na izravna ulaganja u infrastrukturu, usluge i proizvode koji donose više zabave, lakše poslovanje i stvaranje pametnog društva. Ulaganja HT-a pomaže da taj razvoj bude puno brži, što je neophodno kako bi konkurirali na digitalnom tržištu s drugim zemljama. Mi ne bježimo od te uloge i odgovornosti, no ne možemo to postići sami - kaže naša sugovornica.
Neosporna je činjenica da je Hrvatska među naprednijim zemljama kad je riječ o digitalnoj transformaciji, na što upućuju i sljedeći podaci:
- Hrvatska je 9. od 28 EU zemalja u primjeni cloud rješenja u poslovanju
- Hrvatska je 12. po korištenju online prodajnih kanala
- Hrvatska je 13. po korištenju prekograničnih online kanala
- Hrvatska je 14. po ukupnom intenzitetu korištenja interneta
U HT-u smatraju da su to dobri pokazatelji napretka, no da još uvijek postoje neke prepreke koje se moraju nadvladati.
- Regulatorni okviri koji mnogobrojnim nametima i propisima usporavaju tempo investicija i razvoja onemogućuju Hrvatskoj da održi korak s konkurentima. Uklanjanjem tih kočnica oslobodio bi se značajan iznos za gradnju mreža velikih brzina koje će dodatno ubrzati rast i razvoj - smatra naša sugovornica.
Integracija starije populacije
No, kad je riječ o digitalnoj transformaciji, ne smijemo zaboraviti starije građane, koje je itekako potrebno integrirati u ''digitalno društvo''. Naša sugovornica smatra da je najbolji način za to upravo edukacija.
- To je najbolje učiniti sveobuhvatnim pristupom koji im nudi edukaciju, ali i uslugama koje su prilagođene njihovim potrebama i koje prate njihov životni stil. Potrošnja rastuće populacije starije od 50 godina uvlači se u sve ekonomske strategije vlada, država i kompanija. Kako je riječ o poslijeratnoj generaciji koja je pomicala granice u mladosti, izgledno je da će i u starosti biti spremni prihvatiti inovacije - kaže Nina Išek Međugorac te dodaje da je HT prošle godine organizirao besplatne edukacije starijih građana u Zagrebu i Splitu, gdje su učili o radu na kompjuteru i internetu.te su tako digitalno opismenili 800 polaznika, koji su na taj način zakoračili u digitalno doba. Namjera im je nastaviti u tom smjeru.