Predsjednik Ivo Josipović s ovomjesečnih 41,1% izbora (prošli mjesec 40,6%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata, objavila je Promocija Plus u istraživanju Cro Demoskop.  

Drugo mjesto na ovoj ljestvici čvrsto drži ministar financija Slavko Linić s izborom od 11,6% (u odnosu na prošlomjesečnih 10,4%). 

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić je treći izbor građana s 5,6 posto (što je nešto slabije od kolovoških 5,9%). Njegov bivši stranački šef, Zoran Milanović je na četvrtom mjestu s izborom od 3,7%, dok je njegov glavni politički rival Tomislav Karamarko s 2% izbora na sedmom mjestu. Dragutin Lesar je peti s izborom od 3,1% (prošli mjesec 3,6%). Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara još su Ruža Tomašić (2,3%), Vesna Pusić i Jadranka Kosor (obje po 2%) i Ljubo Jurčić (1,9%). 

Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZ-a,  Hrvatskih laburista i HNS-a. SDP početkom rujna bilježi izbor od 25,3 posto (prema prošlomjesečnih 25,4%). HDZ bilježi porast izbora još od izbora za Europski parlament, što je nastavljeno i u razdoblju lokalnih izbora ali i evo tri uzastopna mjeseca nakon drugog kruga kad je potpora dosegla 22 posto izbora (prema 21,8 posto iz kolovoza). Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelaze i Hrvatski laburisti s izborom od 6,9 posto (isto kao i u kolovozu). HNS je nakon prošlomjesečnih 5,1% ovaj mjesec blago pao i sad bilježi izbor od 4,9%. HSS je peti s izborom od 3,1 posto (u kolovozu 2,9%), a slijedi HDSSB s 2,4%, HSP dr. Ante Starčević s 2,1%. "Obični" HSP je na 1,8% izborne podrške. Četiri su stranke zabilježile izbor od 1,3% (Hrast, HSLS, IDS i NL Ivana Grubišića). Dvije su umirovljeničke stranke na začelju ljestvice (HSU 1,1% i BUZ 0,9%). Sve su ostale stranke imale skupni izbor od 1,9 posto. Zabilježen je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (22,6%), uz izrazito visoki udio apstinenata u ukupnom uzorku (oko 40% od ukupne populacije).

Nakon prošlomjesečnog ispitivanja preferencija koalicija (aktualna SDP-ova koalicija; desna koalicija HDZ-HSS-HSP AS) i ovomjesečno istraživanje potvrđuje prednost lijeve koalicije koja ovaj mjesec bilježi izbor od 31,2 posto (prema 32,9% iz prošlog mjeseca), dok desnu koaliciju bira 25,1 posto građana/ki (prema 26,4% prije mjesec dana). 

U posljednjem istraživanju događaji uz Vukovaru u vezi dvojezičnosti i ćiriličnih natpisa najvažnija je tema proteklih mjesec dana za 17,6 posto hrvatskih građana. Slijede dvije gospodarske teme (gospodarska kriza u zemlji s izborom od 14,8%; uvođenje fiskalizacije na tržnicama s izborom od 13%), te jedna europska - sukob Vlade RH s Europskom komisijom u vezi Europskog uhidbenog naloga (12,3%). Prosvjedi seljaka i blokade cesta, što je dominiralo našim medijima značajan dio protekolog mjeseca izbor je u samo 8,1% slučajeva. Neuspjeli pregovori i najava štrajka medicinskog osoblja bilježi izbor od 3,5%, promjene u dopunskom zdravstvenom osiguranju 3,2%, rasprave o vojnom napadu na Siriju 3,0%, događaji u Zagrebačkom holdingu 2,8% te najava mirovinske reforme 2,6%. Sve su ostale teme i događaji zabilježili rijeđi izbor od 2%.