Ako je suditi prema podacima koje smo dobili iz Sabora, zastupnici nisu samo medu najplaćenijima, nego i među najzdravijim “radnim kolektivom”.
Zastupnici, kao i ostali dužnosnici, zakonski nemaju obvezu dostaviti poslodavcu izvješće o bolovanju. To je pitanje prepušteno slobodnoj volji. U aktualnom sazivu do sada su bolovanje otvorila tri zastupnika. O kome je riječ nije moguće doznati jer ti podaci podliježu mjerama zaštite.
U prošlom sazivu od 151 zastupnika, izvješće o bolovanju tijekom mandata dostavio je jedan zastupnik, a saziv prije to je učinilo njih 14. Mogući razlog za neprijavljivanje bolovanja je to što bi dobili nižu plaću. Prema zakonu ako zaposlenik na bolovanju provede do 42 dana plaća mu je manja za 20 posto. Od srpnja 2017. neopravdani izostanak s posla novčano se kažnjava skidanjem sa zastupničkog paušala koji mjesečno iznosi 1500 kuna.
- Liječničke potvrde, nalaze i odlazak na pretrage mi toleriramo i priznajemo kao opravdanje za nedolazak na sjednicu - rekao je Ante Sanader (HDZ), predsjednik Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove, koji je nadležan za novčano sankcioniranje zastupnika. On sam kaže, nasreću, do sada nije imao razloga otvarati bolovanje.
- Neću glumiti heroja. Kad bih imao temperaturu, ostao bih doma, osim ako nemam neki važan sastanak ili raspravu - rekao je Ante Sanader.
Ni njegov stranački kolega Josip Ðakić, koji je u Saboru od 2003., bolovanje do danas nije otvarao.
- Zdravlje me dobro služi i daj Bože da se tako nastavi i dalje - rekao je Ðakić napominjući kako prehlada za njega nije razlog da ostane kod kuće.
Razloga za bolovanje nije imao ni Silvano Hrelja (HSU). Kaže da liječničke kontrole i preglede uglavnom tempira u vrijeme kad Sabor ne zasjeda.
Ni Anka Mrak Taritaš (Glas) nije otvarala bolovanje. Podsjetila je kako jedan dan nije došla na posao 2016. godine zbog “male neopreznosti, koja je rezultirala s par šavova iznad i ispod oka plus modrice”. Iako je morala mirovati, ubrzo se pojavila u Saboru na svojem radnome mjestu sa sunčanim naočalama.