Sportskim rječnikom, koeficijent je 1.10. Prema trenutnim prognozama demokratski kandidat Joe Biden ima oko 90 % šanse za pobjedu, dok republikanski kandidat Donald Trump ima samo oko 10 % šanse za pobjedu.
Ipak, vrlo je vjerojatno da je prava razlika između njihovih šansi za pobjedu manja nego što model prognoze - koji se zasniva na anketama - predlaže.
Pogledajte video: Trump ili Biden?
Problemi s izbornim anketama
Izbori 2016. godine su pokazali da izborne ankete imaju poteškoća "zahvatiti" dio Trumpovih glasača. 2016. godine ankete nisu uspjele predvidjeti ogromnu potporu koju je Trump dobio od strane bijelih glasača bez fakultetske diplome kao i njihovu veliku izlaznost u ključnim državama (swing states) u regiji Srednjeg zapada.
Trump je tada dobio potporu čak 72 % bijelih muškaraca bez fakultetske diplome i 62 % bijelih žena bez fakultetske diplome.
I Clinton je imala prednost, ali ne ovakvu
Iako je Hillary Clinton osvojila skoro tri milijuna više glasova, zbog specifičnog sustava izbora predsjednika (većinski sustav, posredstvom electoral collegea), Trump je sve iznenadio osvojivši tri ključne države u nekadašnjem industrijskom srcu SAD-a: Michigan, Pennsylvaniju i Wisconsin.
Pet ključnih swing država
Trump je sa samo 80.000 glasova razlike od 14 milijuna u ove tri države osvojio čak 46 elektorskih glasova i time pobijedio Clinton s 306 prema 232 elektorska glasa.
Razlika u potpori za Bidena i Trumpa, prema anketama, u pet ključnih swing država (Georgia, Florida, North Carolina, Arizona i Pennsylvanija) je još uvijek unutar statističke greške.
Ovih pet država, koje je osvojio 2016. godine, su ključne za Trumpa. Ako ispusti jednu od njih, morat će to nadoknaditi u Wisconsinu ili Michiganu, što će ovaj put biti puno teže. Ipak, ako Trump pobijedi u Pennsylvaniji, šanse za drugi mandat mu skaču s deset na preko šezdeset posto.
Glasanje poštom i Vrhovni sud
Ako Biden ne bude imao spektakularan rezultat u gore spomenutih pet država (a prema anketama, ne bi trebao imati), gotovo je sigurno da nećemo znati izbornog pobjednika u utorak navečer.
Zbog COVID-a, do 1.11. preko 93 milijuna glasača je već glasalo, od toga preko 34 milijuna na ranim glasačkim mjestima, a preko 59 milijuna poštom. Još je oko 32 milijuna glasača zatražilo i dobilo glasački listić poštom, ali ga još nisu vratili ispunjenog.
Drugim riječima, već je glasalo oko 68 % od ukupnog broja glasača koji su glasali 2016. godine, a poštom se može glasati sve do utorka u većini država. Do kada glasači moraju poslati svoj izborni listić poštom ovisi o lokalnim zakonima država.
Naime, izborna pravila su različita u gotovo svakom okrugu i saveznoj državi.
Jedinstveni, savezni izborni zakon ne postoji. Povećani broj glasova poštom usred pandemije i tanki javni resursi znače da će nekim državama trebati tjedni da prebroje sve glasove.
Demokrati i republikanci ne glasuju podjednako poštom. Registrirani demokrati glasuju poštom u skoro dva puta višem udjelu nego registrirani republikanci, koji preferiraju glasovati na dan izbora na glasačkom mjestu.
To znači da će u utorak navečer Trump voditi u skoro svim ključnim swing državama u Srednjem zapadu, jer će većina glasača u utorak u tim državama biti republikanci, dok će trebati barem par dana (ili tjedana, zavisno od države) da se prebroje glasovi poslani poštom.
Veoma je vjerojatno da će Trump imati pristojnu prednost u utorak navečer u Pennsylvaniji, uz Floridu ključnoj državi za ove izbore.
Trump bi mogao na osnovu tih rezultata proglasiti pobjedu. Ipak, što se više glasova poštom bude brojilo u danima nakon izbora, veća je vjerojatnost da će se prednost topiti, a u jednom trenutku Biden može i preuzeti vodstvo. Ako Trump tada ponovi svoje tvrdnje da je glasanje poštom opasno i da vodi do izborne prevare, cijeli legitimitet izbora može biti doveden u pitanje.
Ako budu 'na knap', upada Vrhovni sud
Ako rezultati dva kandidata zaista budu veoma blizu u swing državama, na kraju će Vrhovni sud vjerojatno odigrati ključnu ulogu u tome do kada će se glasovi poštom brojati i, ultimativno, tko će pobijediti. 2000. godine Bush je pobijedio na izborima tako što je osvojio Floridu sa samo 537 glasova prednosti ispred Gore-a.
Tada je konzervativna većina u Vrhovnom sudu (pet od devet sudaca) u slučaju Bush v. Gore stala na stranu Busha i obustavila prebrojavanje glasova u ključnim okruzima koji bi vjerojatno donijele pobjedu Goreu. Za odličnu dramatizaciju ove epizode američke povijesti preporučujem film Recount iz 2008. godine.
Trenutno u Vrhovnom sudu šest od devet sudaca su konzervativni, od kojih je Trump tijekom svog mandata nominirao čak tri, uključujući i Amy Coney Barret koja je postala sutkinja Vrhovnog suda samo osam dana prije izbora.
Vjerojatno je da će konzervativna većina stati na stranu Trumpa ako dođe do tužbe oko glasanja poštom, do čega će definitivno doći ako Biden ne pobijedi s ogromnom većinom. Troje od trenutnih šest konzervativnih sudaca Vrhovnog suda su bili dio Bushovog legalnog tima u slučaju Bush v. Gore.
Autor je magistrirao na školi za diplomaciju Sveučilišta Georgetown, trenutačno sprema doktorat na Sveučilištu u Edinburghu