Blago nisu samo zlato i dragulji pojedinih riznica, nego i kulturna, povijesna i vjerska ostavština brojnih crkvi i kapela diljem Hrvatske.
- Sakralna baština bitan je segment nacionalnog kulturnog naslijeđa, prepoznatljiv po svojoj stilskoj raznovrsnosti i bogatstvu. Katolička crkva jedina je institucija na hrvatskim prostorima koja od svojega ustroja u kasnoj antici pa do danas čuva ovo vrijedno bogatstvo - kazao je povjesničar umjetnosti dr.sc. Vinicije Lupis iz Dubrovnika. Kaže kako ipak brojne umjetnine nisu navedene u svjetskim pregledima.
- Nedovoljno ulažemo u kulturu koja je isplativa dohodovna grana ako se poveže s turizmom. Stoga stranci, kada dođu k nama, nerijetko ostanu zaprepašteni nevjerojatnom raskoši koju imamo - rekao je povjesničar umjetnosti dr. sc. Vinicije Lupis. Za njega je, kaže, najveće graditeljsko i umjetničko ostvarenje katedrala svetog Jakova u Šibeniku.
- To je vrhunski spomenik svjetske renesanse i dio je UNESCO-va naslijeđa svjetske baštine. Juraj Matejev Dalmatinac je gradnji dao monumentalni oblik, a isklesane glave 71 čovjeka riznica su portreta uglednika onog vremena. Među njima je bizantski car, ali i obični pučani - kazao je dr. Lupis. Na svjetskoj razini je i škrinja svetog Šimuna u Zadru, najvrednije djelo zadarskih zlatara srednjeg vijeka.