To je to što me zanima!

Bravo za Knin: Gradonačelnik utrostručuje naknade za bebe

Marko Jelić šesti je gradonačelnik koji je u ovom mandatu lokalnih vlasti povećao naknade za bebe, i to sa tisuću na tri tisuće kuna. Za iduću godinu u Kninu planiraju i uređenje novog vrtića
Vidi originalni članak

Grad Knin u idućoj godini podiže naknade za novorođenčad za čak tristo posto, piše portal gradonacelnik.hrNajavila je to dogradonačelnica Kristina Perić u intervjuu koji je, zajedno sa gradonačelnikom Markom Jelićem i zamjenikom Marijom Čačićem, dala za kninski news portal huknet.

Naknade za novorođenčad u Kninu sada iznose tisuću kuna, a Grad je za njih godišnje izdvajao oko sto tisuća kuna. Nova gradska vlast odlučila je podignuti naknade na tri tisuće kuna za što će u Proračunu za 2018. izdvojiti 300 tisuća kuna. Novac će, istaknuo je gradonačelnik Jelić, namaknuti preraspodjelom iz nekih drugih stavki te uštedom.

Uređenje novog vrtića, stipendije za srednjoškolce..

Nova gradska uprava, osim naknada za bebe, za iduću godinu u Kninu planira i uređenje novog vrtića, objašnjava Jelić, za što žele ostvariti sredstva iz EU ali ne bude li to išlo financirat će ga iz proračuna i zaduživanjem.

Planiraju povećati i broj stipendija, uvesti određeni broj stipendija za srednjoškolce, te financiranje asistenata za djecu s poteškoćama u razvoju.

Zamjenica gradonačelnika najavljuje kako će se štedjeti gdje god bude moguće, a najviše na materijalnim troškovima redovnog poslovanja, a sve što se uštedi će biti usmjereno na izradu razvojnih projekata koji su u interesu grada Knina i njegovih građana.

Naknade su već podigli i drugi gradonačelnici

Marko Jelić šesti je gradonačelnik koji je u ovom mandatu lokalnih vlasti povećao naknade za bebe. 

Prvi je to napravio gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj koji je samo nekoliko tjedana nakon izbora povećao naknade za bebe za 500 kuna (s 1.500 na 2.000).

Nakon toga, gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić podigao je naknade na čak 10.000 kuna i tako pozicionirao Opatiju kao grad s najvećim naknadama za bebe u Hrvatskoj. 


Naknade za bebe ovog je ljeta podigao i pločanski gradonačelnik Mišo Krstičević. Točnije, Krstičević je naknade vratio na razinu prije nego ih je njegov prethodnik prepolovio, pa sad ponovo iznose 1.500 kuna. 

Naknade je u rujnu poduplao i novi gradonačelnik Daruvara Damir Lneniček.

Za više od sto posto naknade je, potom, podigao Marin Piletić, gradonačelnik Novske. S ranijih 1.000 kuna za prvo, 2.000 za drugo i 4.000 za treće i svako slijedeće dijete, naknade u Novskoj podignute su na 2.500 kuna za prvo, 5.000 za drugo, te 10.000 za treće i svako naredno dijete. Novska je tako postala grad s najizdašnijom pomoći roditeljima kod rođenja djeteta.

Idi na 24sata

Komentari 29

  • Ray Barone 02.11.2017.

    Omogućite Vi besplatne jaslice i vrtić za tu djecu, omogućite besplatno školovanje, prehranu u školama i prijevoz do škola, omogućite roditeljima da se zaposle i pošteno zarađuju za svoj kruh i prehranjuju obitelj...ovako je to samo jadna populistička mjera na koju se pali samo određena manjina...

  • Darije 1 02.11.2017.

    DIO 1.....- Uz sve postovanje zbog dobrih namjera spomenutih gradonacelnika,, recene naknade ipak nece biti dovoljne za demografsku revitalizaciju ni njihovih gradova i krajeva oko njih, ni cijele Hrvatske. U ne tako davna vremena, vecina stanovnistva Hrvatske zivjelo je u manjim gradovima i selima oko njih. Seoska kucanstva su bila vise-manje samoodrziva i vecina poslova bila je koncentrirana upravo oko njih, odnosno poljoprivrede, iskoristavanja ptirodnih resursa iz okoline. Vezanost za grad bila je ekonomska nuznost i način zarade, KOMBINACIJOM poljoprivrede a s time i prodajom vlastitih poljo-proizvoda na tržnicama i sajmovima u gradovima, te rada u TVORNICAMA kojih je svako selo imalo u krugu najviše 10-15km (u gradovima kao Knin). I zivjelo se, i moglo se prezivjeti. I ljudi nisu MORALI napustati svoje zavicaj i zemlju, samo da bi prezivjeli,, i izbjegavali imati djecu zbog straha da im nece moci priustiti sto im je potrebno.*** Danas u Hrvatskoj TVORNICA iliti velikih proizvodjaca nema, Sa njima nema ni malih i srednjih poduzetnika i obrtnika koji su bili kooperanti, a koji su takodjer zaposljavali solidni broj ljudi. Sto je i normalno, jer svugdjeu normalnim gospodarstvima postoji prirodna simbioza između velikih i malih poduzeća. Svugdje velike tvrtke imaju ogroman broj malih kooperanata, I tako, NEMA tvornica (iliti velikih proizvodjaca) i njihovih kooperanata, a stime nema ni koga tko bi kupio poljo-prizvode seljaka iz okolice............nastavak sljedi dolje...

  • Trunpa 02.11.2017.

    ni romi neće više u knin

Komentiraj...
Vidi sve komentare