Oko 2133 sudionika iz vlada, regionalnih i međuvladinih organizacija, civilnog društva, akademske zajednice i privatnog sektora iz više od 150 zemalja sudjelovanje je na svjetskoj antikorupcijskoj konferenciji u Sharm El-Sheikhu. Organizirano je više od 70 popratnih panela o pitanjima korupcije i roda, zdravstva, COVID-a, sporta, obrazovanja i mladih.
Pandemija COVID-19 za globalnu zajednicu je bila izvanredna situacija i utjecala je na gotovo svaki aspekt društva, kao i stvarala prilike za napredovanje korupcije. Vlade su namijenile ogromna sredstva kao odgovor na pandemiju i njezine gospodarske izazove, a istovremeno moraju brzo djelovati u krizi koja se razvija. U vrijeme hitnih medicinskih i gospodarskih situacija u kojima prevladavaju nered i zbrka korupcija cvjeta. Stoga su potrebne brze akcije kojima će se države suprotstaviti korupciji kako bi izašle snažnije i otpornije iz pandemije COVID-19.
Utjecaj pandemije na zdravstveni sektor bio je golem. Potražnja, nabava i distribucija opreme i zaliha su naglo porasli. Istodobno su se povećale mogućnosti za korupciju, ciljajući na javnu nabavu i poticajna sredstva. Nedostatak medicinskih potrepština i opreme u kombinaciji s dugim, složenim lancima opskrbe uzrokovao je intenzivnu konkurenciju između kupaca, koji trebaju popuniti praznine u opskrbi, dok dobavljači mogu povećati troškove kako bi maksimizirali profit.
Nedostatak odgovarajućeg nadzora, transparentnosti i odgovornosti u tim procesima u javnom zdravstvenom sektoru onda može priuštiti mogućnosti za preusmjeravanje sredstava i dobiti. Spori i decentralizirani procesi nabave bez odgovarajućih antikorupcijskih mjera mogu dovesti do pronevjere sredstava, nepoštivanja propisa o nabavi, prodaje nekvalitetnih ili lažnih proizvoda, mita i dogovaranja. Organizirane kriminalne skupine iskoristile su pandemiju za financijsku dobit, uključujući prodaju krivotvorenih medicinskih proizvoda ili kompleta za testiranje. Korupcija u privatnom sektoru također je imala ozbiljan utjecaj na proces oporavka od COVID-19 iskorištavajući pakete pomoći za oporavak od korone.
Korupcija ne samo da šteti naporima za obnovu od pandemije, već i potkopava povjerenje javnosti u demokraciju i institucije. Korupcija je upravo ta koja potiče nestabilnost i sukobe, nagriza ljudska prava, najviše šteti marginaliziranim i ranjivim skupinama, uključujući žene i djecu.
Brzi razvoj cjepiva povećao je rizik od korupcije i profiterstva. Utrka u proizvodnji, dodjeli i distribuciji učinkovitog cjepiva zajedno s testovima na virus COVID-19 i antitijela obećava goleme profite, što povećava rizik od korupcije. Korumpirana industrija ili javni dužnosnici potencijalno bi mogli iskoristiti svoje insajdersko znanje kako bi profitirali od odobrenja određenog cjepiva, istaknuto je na globalnoj Konferenciji Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC).
Korupciju više prakticiraju muškarci nego žene
U procesima isplate tijekom pandemije korupcija je poprimila različite oblike, poput pronevjere, povlaštenog tretmana, neevidentiranih preplata ili trgovanja utjecajem. Posljedice mogu biti razorne za one izvan ovih, često samo muških, insajderskih mreža. Konkretno, žene, mladi i manje privilegirani gube prihode, mogućnosti, obrazovanje i poslove.
Sprječavanje korupcije otključava napredak prema ciljevima održivog razvoja. Pomaže u zaštiti našeg planeta, otvaranju radnih mjesta, postizanju ravnopravnosti spolova i osiguravanju šireg pristupa osnovnim uslugama kao što su zdravstvo i obrazovanje. Korupcija je štetna za odgovor na krizu i oporavak te postizanje ciljeva održivog razvoja. Potreba za učinkovitim suzbijanjem korupcije ukorijenjena je u cilju 16 – miru, pravdi i jakim institucijama – i ključna je za postizanje svih 17 ciljeva. Korupcija je prepreka gospodarskom razvoju i može potaknuti političku nestabilnost, narušiti ljudska prava, povećati nejednakost i suzbiti ravnopravnost spolova.
Mladi i korupcija- za nove generacije ključna je edukacija
Mladi su jednako pogođeni korupcijom kao i čitavo društvo. Ona može utjecati na njihove izglede za ravnopravnu budućnost i zapošljavanje, kao i otežati pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i drugim osnovnim uslugama. Mogli bi korupciju nazvati kradljivicom budućnosti, tako da 1,8 milijardi mladih ljudi u svijetu ima veliki udio u borbi protiv nje.
Upravo oni mogu biti pokretači promjena u stavovima i ponašanju, a u interesu je donositelja odluka iskoristiti energiju, ideje i moć mobilizacije mladih. I diljem svijeta, mladi ljudi igraju ključnu ulogu u razvoju i provedbi inovativnih, kreativnih antikorupcijskih napora.
Korupcija nije jedini čimbenik koji utječe na buduće izglede mladih. Zbog pandemija COVID-19 doživjeli su neviđene poremećaje u obrazovanju, zapošljavanju, društvenoj interakciji i njihovoj sposobnosti da otkrivaju svijet. Oni sada igraju ključnu ulogu u izgradnji pravednijeg, otpornijeg i održivog svijeta, čiji bitan dio uključuje borbu protiv korupcije.
Mladi također traže odgovornost od čelnika za odluke donesene u odgovorima na COVID-19, za jačanje institucija i vladavine prava kroz transparentnost i antikorupcijske mjere.
Obrazovanje igra ključnu ulogu za učinkovito promicanje kulture integriteta i izgradnju generacije koja se zalaže za otpornost na korupciju. Rad s djecom u učionici u ranoj fazi njihovog obrazovnog razvoja može im pružiti znanja i vještine potrebne da razumiju kako reagirati kada se suoče s korupcijom i neetičkim ponašanjem.
Od najranije dobi djecu se može poučavati etičkim standardima koji se očekuju od javnog i privatnog sektora. Osim toga, djeca mogu naučiti da kazneno-pravni sustavi trebaju biti pošteni, pravedni i humani. Kroz takav pristup ranom učenju, pogledi na korupciju mogu se postupno osporiti i promijeniti. Mladi ljudi mogu pomoći u promicanju integriteta i biti moćni pokretači promjena razvijajući inovativna i učinkovita rješenja unutar svojih zajednica, uz podršku donositelja odluka.