U utrci smo s vremenom jer organizirani kriminal nije štedio napore u iskorištavanju korona krize, od prodaje krivotvorenih cjepiva, do iskorištavanja ugroženih, rekla je direktorica UN-ova ureda za kriminal
POSLJEDICE PANDEMIJE
UN upozorava: Korona virus je nagnao ljude u siromaštvo i doveo do povećanja kriminala
Zločin povezan s krivotvorenim medicinskim proizvodima predstavlja opasnost za zdravlje i može dovesti do povećanog morbiditeta i smrtnosti, porasta bolesti i gubitka povjerenja u zdravstvene sustave. Posebno se upozorava na krivotvorena cjepiva i lijekove protiv Covida-19.
- U utrci smo s vremenom jer organizirani kriminal nije štedio napore u iskorištavanju korona krize, od prodaje krivotvorenih cjepiva, do iskorištavanja onih koji su izgubili sredstva za život i preusmjeravanja poticaja. Kongres Ujedinjenih naroda za prevenciju kriminalnih sredstava. S oko 124 milijuna ljudi koji su pali u siromaštvo 2020. godine, sve veće nejednakosti potiču nestabilnost i čine svijet još ranjivijim na kriminal, korupciju i terorizam – riječi su kojima je Izvršna direktorica Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC), Ghada Waly, otvorila 14. Kongres Ujedinjenih naroda za prevenciju kriminala i kaznenu pravdu u Kyotu.
Rasprave na šestodnevnom kongresu pomoći će pripremiti teren za primjenu prevencije i integriranih rješenja po pitanju organiziranog kriminala, terorizma, prijevare i korupciju. Kongres je inače jedinstveni događaj za razmjenu dragocjenih iskustava u istraživanju, zakonu i razvoju politika među zemljama, organizacijama i stručnjacima.
Aktivnosti programa također su promicanja integriteta pravosuđa, rehabilitacije zatvorenika, prevencije kriminala među mladima putem sporta i obrazovanja. Njime je dosegnuto više od 2,5 milijuna ljudi iz više od 190 zemalja, a 84 zemlje su primile i izravnu tehničku pomoć.
Izazovi u sprečavanju i reagiranju na zločin o kojima se raspravlja na 14. UN-ovom kongresu za kriminal, teško su se mogli predvidjeti od trenutka njegovog prvog održavanja prije 66 godina. Inovativni oblici kriminala i razvoj tehnologije povećali su potrebu za jačanjem međunarodne suradnje.
Tijekom godina upravo je takav oblik suradnje doveo do međunarodnih instrumenata i ugovora koji obuhvaćaju univerzalan pristup opojnim drogama, transnacionalnom organiziranom kriminalu, korupciji i terorizmu. Od posebnog su značaja u provedbi zakona na području izručenja, uzajamne pravne pomoći, povrata imovine i zajedničkih istraga.
Slabe pravne institucije, socijalna i ekonomska ranjivost su plodno tlo za kriminalne aktivnosti. Organizirane kriminalne skupine preusmjerile su svoje profitne kriminalne aktivnosti i oportunistički surađuju s terorističkim skupinama.
Prepreke međunarodnoj suradnji i dalje postoje, iako je ona ključna za rješavanje svih oblika transnacionalnog kriminala, uključujući terorizam i nove i nove oblike kriminala. Praktični izazovi uključuju razlike u zakonodavstvu ili standardima kaznenog pravosuđa, nedovoljno poznavanje primjenjivih ugovora i prevladavajuće prakse u vezi s nacionalnim i međunarodnim izručenjem te uzajamnom pravnom pomoći. Veliku ulogu također igraju nedostatak povjerenja i koordinacije unutar i između država.
Pristup pravdi za sve, posebno ugrožene žene
Pristup pravdi odnosi se na sposobnost ljudi da traže i dobiju pravni lijek putem formalnih ili neformalnih pravnih institucija u skladu s načelima vladavine zakona i standardima ljudskih prava. Ukoliko pravda nije dostupna, ljudi nisu u mogućnosti ostvariti svoja prava, osporiti diskriminaciju ili odgovorne donositelje odluka. Međunarodna je zajednica stoga priznala pravo na jednak pristup pravdi za sve, a posebna je fokus na ženama kako bi se osiguralo njihovo osnaživanje i puni pristup pravdi.
Bilo da su podnositeljice zahtjeva žrtve, svjedoci ili prijestupnice, one se i dalje suočavaju sa barijerama. Najugroženije su one iz marginaliziranih sektora društva. Pristup također doprinosi borbi protiv nekažnjivosti za zločine nad ženama, bori se protiv siromaštva i isključenosti i štiti žene od ekonomskog iskorištavanja i zlostavljanja.
Pristup pravdi u kontekstu trgovine ljudima izuzetno je važan i zahtijeva jasnu i ranu identifikaciju žrtava. Negativne posljedice nepravilnog identificiranja žrtava uključuju uskraćivanje prava, neuspjeh u istrazi i kaznenom gonjenju počinitelja, uklanjanje iz zemlje u kojoj žrtva nema pravo prebivališta, a u određenim slučajevima optužbe i kazneni progon žrtava za zločine koje su bili prisiljeni počiniti kao žrtve.
Procesi kaznenopravnog sustava često su u potpunosti usmjereni na počinitelja kaznenog djela. Restorativna pravda daje priliku svima koji su pogođeni zločinom da sudjeluju u rješavanju i popravljanju štete koja je prouzročena.
Učinkovite, odgovorne, nepristrane i uključive institucije
Korupcija i dalje mrlja u institucijama kaznenog pravosuđa i manifestira se u mnogim oblicima i na mnogim razinama. Konvencija UN-a protiv korupcije pruža sveobuhvatan okvir državama za izgradnju učinkovitih i jakih institucija bez korupcije koje djeluju na načelima integriteta, odgovornosti i transparentnosti. Takve su institucije također ključne za postizanje cilja održivog razvoja.
Načelo sudske neovisnosti temelj je odgovornog sudstva. UNODC-ova Globalna mreža pravosudnog integriteta stvara mogućnosti za umrežavanje sudaca, pomaže u razmjeni informacija i odgovara na postojeće i nove izazove povezane sa pravosudnim integritetom.
Obrazovanje kao kamen temeljac za prevenciju zločina
Integriranje vladavine zakona u sve razine obrazovanja omogućuje mladim ljudima da postanu pozitivni nositelji promjena i igraju ulogu u promicanju kulture gdje vladaju zakoni. To bi trebalo započeti na osnovnoj razini obrazovanjem i razvojem vještina temeljenim na vrijednostima, prelazeći u raspravu o određenijim temama tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Sveučilišta imaju ključnu ulogu u pružanju detaljnog znanja budućim profesionalcima i ne bi se trebala ograničiti samo na pravne fakultete ili tečajeve humanističkih znanosti.
UNODC-ova inicijativa Obrazovanje za pravdu razvila je i distribuirala obrazovne alate i materijale za osnovno, srednje i visoko obrazovanje, dosegnuvši više od 417 000 korisnika, učenika i nastavnika, iz više od 180 država članica.
Kriminal kao gospodarski faktor
Kriminal se često smatra glavnom preprekom gospodarskom rastu i razvoju jer nastoji povećati ekonomsku nesigurnost, obeshrabriti dugoročna ulaganja i nove mogućnosti zapošljavanja. Istodobno, nedostatak gospodarskog rasta u vezi s visokom ekonomskom i socijalnom nejednakošću teži povećanju razine kriminala i nasilja.
Društveno-ekonomski uvjeti igraju važnu ulogu u tome tko će se uključiti u kriminalne radnje, a tko ne. Prethodni, 13. Kongres UN-a za zločin skrenuo je pozornost na potrebu zaštite djece i mladih od socijalne marginalizacije i isključenosti te smanjenja rizika da postanu žrtve ili prijestupnici.
Poveznice između kriminala i razvoja
Niska razina kriminala i nasilja općenito ima pozitivan utjecaj na društveno-ekonomski razvoj. Međutim, veze između gospodarskog razvoja, kriminala i nasilja nisu svugdje iste.
Globalna studija UNODC-a o ubojstvima iz 2019. pokazuje da visoke stope ubojstava mogu imati negativan utjecaj na gospodarski rast. No, do niže razine nasilja ne dovodi nužno samo porast blagostanja. Ukoliko blagodati gospodarskog rasta nisu podijeljene ravnomjerno, postoji rizik da se neki od onih koji su to propustili odluče baviti nasilnim i kriminalnim aktivnostima kako bi ''uhvatili svoj vlak''.
Trošak zločina je velik
Troškovi koji su rezultat kriminala i nasilja su visoki. Nedavnim istraživanjem Američke razvojne banke o kriminalnoj situaciji u 17 zemalja Latinske Amerike i Kariba, zaključilo je da su prosječni troškovi kriminala iznosili 3,55 posto bruto domaćeg proizvoda u regiji, u usporedbi s manje od 1,4 posto u Njemačkoj i 2,75 posto u Sjedinjenim Državama. Društveni i ekonomski troškovi kriminala uključuju troškove zatočeništva, u smislu izgubljene kvalitete života i propuštenih prihoda zatvorske populacije, troškova sigurnosnih usluga u privatnom sektoru te javne službe koja se odnosi na policiju, pravosuđe i zatvorski sustav.
Prevencija urbanog kriminala
Gradovi su središta za inovacije i ekonomsku produktivnost, ali često se suočavaju s brojnim problemima kriminala i nasilja, uključujući pljačku, trgovinu drogom i ljudima, seksualno nasilje, nasilje povezano s kriminalnim skupinama.
UNODC je razvio novi globalni program o urbanoj sigurnosti i dobrom upravljanju čiji je cilj razviti holističke, integrirane strategije i intervencije za smanjenje kriminala i nasilja u gradovima. Posljednjih je godina podržao gradove u Latinskoj Americi, Srednjoj Aziji i Africi u provođenju globalnih sigurnosnih revizija, sigurnost i prevenciju kriminala.
Sigurnost žena
Iako je urbanizacija često povezana s većim pristupom obrazovanju i mogućnostima zapošljavanja te povećanom neovisnošću žena i djevojaka, one se i dalje suočavaju sa seksualnim uznemiravanjem i drugim oblicima nasilja širom svijeta. Žene su te koje najviše ovise o javnom prijevozu, što znači da nasilje nad ženama i djevojkama u prijevozu predstavlja glavnu brigu u mnogim gradovima.
Policija i prevencija kriminala
Policija i druge institucije za provođenje zakona često se smatraju ključnim akterima u prevenciji kriminala. Učinkovito policijsko djelovanje zahtijeva rodnu osjetljivost i pristup zasnovan na ljudskim pravima, zasnovan na pristanku, a ne na sili. Da bi se ojačao legitimitet, funkcije provođenja zakona trebaju se provoditi na pošten, učinkovit i nediskriminirajući način, odgovarati na potrebe ljudi i zajednica.
Nedavni tehnološki napredak jasno je utjecao na policiju u mnogim zemljama i može povećati policijsku učinkovitost. Međutim, postoje neki izazovi, uključujući i privatnost i zaštitu podataka. Korištenje tehnologije trebalo bi biti u skladu s međunarodnim normama i standardima o ljudskim pravima. Smanjenje kriminala i nasilja važno je za postizanje održivog razvoja.
Terorizam u svim oblicima i manifestacijama
Prevencija i suzbijanje terorizma sve više predstavljaju izazove za pojedine države članice i međunarodnu zajednicu. Teroristi dolaze iz različitih sredina i vođeni su raznim motivima.
Terorističke i nasilne ekstremističke skupine sve više nadahnjuju pojedince za provođenje terorističkih napada putem Interneta i društvenih mreža. Internet im je operativni alat za novačenje, olakšavanje i financiranje napada te poticanje na nasilje.
Terorističke skupine mogu imati koristi od transnacionalnog organiziranog kriminala, na primjer: ilegalna trgovina oružjem, ljudima, drogom, kulturnim predmetima i ilegalna trgovina prirodnim resursima. Nekoliko terorističkih skupina iskoristilo je otmicu za otkupninu kako bi prikupilo sredstva, posebno na Bliskom Istoku, Sjevernoj Africi i Zapadnoj Africi.
Također vješto koriste slabosti međunarodnog financijskog sustava u svoju korist. U mnogim je aspektima privatni sektor prva linija obrane od financiranja terorizma. Za suzbijanje terorističke prijetnje bitno je ojačati međunarodnu, regionalnu, subregionalnu i bilateralnu suradnju. Na taj način države moraju biti sposobne pružiti brzu i učinkovitu potporu jedna drugoj za brzu borbu protiv novih globalnih terorističkih prijetnji.
Kibernetički kriminal
Korištenje informacijske tehnologije u kriminalne svrhe relativno je nov fenomen. Recimo, većina kaznenih djela koja spadaju pod krovni pojam kibernetički kriminal počinjena su radi dobiti koju često ostvaruju organizirane kriminalne skupine.
Metode cyber kriminalaca neprestano se razvijaju brzinom tehnološkog napretka, dok se razvoj nacionalnih i međunarodnih standarda i mehanizama za borbu s njim puno sporiji.
Trgovina kulturnim dobrima
Kulturna dobra kradu se ili nezakonito iskapaju i nezakonito izvoze u mnoge dijelove svijeta uz pomoć modernih i sofisticiranih tehnika. Pljačka kulturne baštine jako je stara. Unatoč tome ostaje najveće neuređeno tržište na svijetu i atraktivan kanal za pranje novca.
Nedostaju pouzdani podaci o kriminalu, a zakonodavni okvir treba se tek treba razviti i ojačati. To uključuje suradnju s aukcijskim kućama, umjetnicima i muzejima.
Trgovina ljudskim organima
Procjenjuje se da se pet do 10 posto svih transplantacija bubrega i jetre provodi s ilegalno dobivenim organima. Nestašica organa na svjetskom tržištu pokreće ovaj zločin koji djeluje preko granica i to u suradnji s medicinskim stručnjacima i oslanja se na koruptivne prakse. Među ranjivim pojedincima u društvu 'brokeri' organa regrutiraju donatore u zamjenu za financijsku dobit. Pružanje usluge često je uvjetovano siromaštvom. Trgovina ljudima u svrhu uklanjanja organa i dalje je nedovoljno istraženo, a žrtve je teško otkriti.
Novi oblici kriminala
Novi i novi oblici kriminala često se smatraju visokoprofitnim i niskorizičnim, što ih razlikuje od tradicionalnijih vrsta kriminala.
Zločin povezan s krivotvorenim medicinskim proizvodima predstavlja opasnost za zdravlje i može dovesti do povećane smrtnosti, porasta bolesti i gubitka povjerenja u zdravstvene sustave. Posebno se upozorava na krivotvorena cjepiva i lijekove protiv Covida-19.
Pomorski zločin koji obuhvaća nekoliko vrsta kaznenih djela počinjenih na moru, uključujući piratstvo, također se često naziva novim oblikom kriminala. Niz izazova koje su pokrenuli zločini počinjeni na otvorenom moru zahtijevaju mehanizme narodne suradnje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
