Na prijevremenim parlamentarnim izborima Hrvati biraju deveti saziv Sabora. O tome tko će osvojiti 151 zastupničku fotelju odlučiti može 3,799.609 hrvatskih birača, što je za 8268 više nego lani.
U Hrvatskoj i inozemstvu ukupno će biti otvoreno 6946 biračkih mjesta. Birališta su otvorena od 7 sati, a na njima će, prema zadnjim objavljenim podacima, biti nešto više od 11.000 promatrača.
Hrvati biraju 140 zastupnika u deset izbornih jedinica, tri bira dijaspora, a osam pripadnici nacionalnih manjina.
Kandidata je više nego na prošlogodišnjim izborima. Ukupno ih je 2456, što znači da se za svaku saborsku fotelju kandidiralo u prosjeku 16 ljudi. Na izborima u studenom 2015. godine bilo je 2311 kandidata. Ipak, ni ove godine nije nadmašen broj s izbora 2011. godine. Tad se za svako mjesto borilo u prosjeku 29 kandidata. Birališta se zatvaraju u 19 sati. Ipak, zbog vremenskih razlika dio dijaspore glasovat će prije ili nakon Hrvata u Hrvatskoj.
S prebivalištem u Hrvatskoj ove je godine upisano 3,740.200 birača, dok se u inozemstvu registriralo 59.409 birača.
Inače, na prošlogodišnjim izborima najbolja je izlaznost bila upravo u dijaspori - stopostotna. Ukupan odaziv birača bio je 60,82 posto.
Državno izborno povjerenstvo (DIP) će u nedjelju u dva navrata, u podne i u 17 sati, objaviti podatke o izlaznosti birača na područjima deset izbornih jedinica, koji će obuhvatiti izlaznost do 11.30 odnosno do 16.30 sati. Rezultati izlaznih anketa očekuju se nakon 19 sati. Prve potpune rezultate glasovanja DIP će objaviti u ponoć. Učinit će to na konferenciji koju će održati u zgradi Hrvatskog sabora. Podaci o prvim privremenim i neslužbenim rezultatima će već od 22 sata biti dostupni na stranicama povjerenstva.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović obavit će konzultacije tek nakon objave službenih rezultata prijevremenih parlamentarnih izbora.
Izlazak na birališta građansko je pravo, ali i obveza svakog punoljetnoga građanina. Na biračkim mjestima članovi biračkog odbra građanima predaju listić te osiguravaju tajnost glasovanja.
Nakon odabira listić je potrebno presavinuti i ubaciti u glasačku kutiju. Nakon zatvaranja birališta kutije s listićima će zapečatiti te odnijeti u Izborno povjerenstvo, gdje će biti konačno prebrojeni.
Za razliku od neizlaska na izbore, križanje listića je aktivni čin iskazivanja nezadovoljstva političkom ponudom. Takvi, nevažeći listići, ne utječu na izborni ishod.
Birači po drugi put na izborima zastupnika u Hrvatski sabor mogu zaokružiti ime i prezime kandidata. To je preferencijalno glasovanje. Zastupnici se u prvih 11 izbornih jedinica biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju. Preferencijalni način glasovanja daje mogućnost ulaska u Hrvatski sabor kandidatima s bilo kojeg mjesta na listi, pod uvjetom da osvoje najmanje 10 posto preferencijalnih glasova u odnosu na broj glasova koji je ta lista osvojila. Birači mogu zaokružiti i samo listu. Moguće je zaokružiti i listu i nekog od kandidata na listi. No ako birač zaokruži jednu listu, a kandidata na nekoj drugoj listi, taj će se listić smatrati nevažećim.
U 12. izbornoj jedinici izabran je onaj kandidat koji je osvojio najveći broj glasova. Ako dva ili više kandidata ima isti, najveći broj glasova, izbori se ponavljaju.
Na ovim je izborima ukupno 177 kandidacijskih lista. Među njima 174 su stranačke a tri nezavisne. Najviše lista, njih 19, u prvoj je izbornoj jedinici, a najmanje ih je u devetoj izbornoj jedinici - 13.
Liste koje ne prijeđu izborni prag neće sudjelovati u raspodjeli mandata. Preračunavanje glasova u mandate provodi se prema D’Hondtovoj metodi. Ova metoda raspodjele glasova u zastupničke mandate ime je dobila po belgijskome matematičaru Victoru D’Hondtu, a prvi je put primijenjena u Belgiji 1899. godine.
Zaokružiti možete ime kandidata, ali i samo listu
Hrvati su dosad mali pravo preferencijalno glasovati na europskim izborima 2013. i 2014. godine te na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima.
Podaci o broju nevažećih listića ukazivali su na to da je dio birača bio zbunjen ovim novim pravilom. Dozvoljeno je zaokružiti samo jednu listu. Dozvoljeno je zaokružiti i samo jedno ime i prezime. Moguće je, također, zaokružiti i listu i ime i prezime koje se nalazi na baš toj listi. No ako građanin zaokruži jednu listu, a kandidata na nekoj drugoj listi, taj će listić biti nevažeći. Nevažeći će biti i ako istodobno zaokružite više listi.
U dijaspori je 59.409 birača, najviše ih je u susjednoj BiH
Najviše glasova dijaspore stići će iz Mostara u Bosni i Hercegovini. U tom se gradu za glasovanje registriralo više od 21.000 birača.
Ukupno se prijavilo 59.409 Hrvata izvan domovine. Neki od njih već su obavili svoju građansku dužnost jer su birališta, zbog vremenske razlike, otvorena prije nego u Hrvatskoj. U BiH, gdje se za glasovanje registriralo 34.848 hrvatskih birača, glasuje se dva dana, u subotu i nedjelju. U toj su zemlji otvorena 34 glasačka mjesta. Najviše ih je u Mostaru - 20. U Sarajevu je osam, u Tuzli četiri, a u Banjoj Luci su dva birališta.
Ukupno je za dijasporu otvoreno 115 biračkih mjesta u 49 država. Među njima je, naravno, i Njemačka, u kojoj je ove godine prijavljeno mnogo manje birača nego na prošlogodišnjim izborima. Razlog su godišnji odmori i školski praznici.
Prvo se otvaraju birališta u Australiji, dok će zadnji glasovati Hrvati koji žive u SAD-u. Svi će oni zaokruživati kandidate u XI. jedinici. Birat će između 14 listi i 134 kandidata. U Hrvatski sabor na kraju će ući njih troje.
Hrvati koji privremeno borave u inozemstvu te su se ondje prijavili za glasovanje glasovat će za izbornu jedinicu u kojoj imaju prebivalište.
Predsjednica bira mandatara
Nakon izbora slijede konzultacije kod predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koja će odlučiti tko će biti mandatar.
Prvi rezultati u ponoć
Šef Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin će u ponoć na konferenciji objaviti prve potpune rezultate izbora.