Hrvatska udruga banaka oglasila se novim priopćenjem, dan nakon što je Vrhovni sud zaključio pitanje obeštećenja nekadašnjih dužnika u švicarskim francima, koji su konvertirali kredite u eure. Deset sudaca je, podsjetimo, glasalo za prvu odluku, prema kojoj dužnici imaju pravo na obeštećenje, šest ih je glasalo za drugu, prema kojoj potrošači nemaju to pravo, čime ni jedna niti druga odluka, bez dovoljnih 12 glasova, nije donesena. Odlučeno je samo da dužnici imaju pravo na zatezne kamate.
- Na temelju preliminarne analize pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, moguće je primijetiti da nije uvažen zahtjev za dodatnom restitucijom, na način na koji su to zahtijevali predstavnici potrošača. Međutim, Hrvatska udruga banaka i dalje je stajališta da je zakonski provedenom konverzijom iz 2015. godine u potpunosti riješeno pitanje obeštećenja bivših korisnika CHF kredita te smatra da donesenim pravnim shvaćanjem Vrhovni sud odstupa od svojih dosadašnjih stajališta iznesenih u oglednom postupku, ali i pojedinih odredbi zakonskog rješenja koje je uredilo konverziju, poručuju iz HUB-a.
Podsjećaju, kako piše, "da je upravo Vrhovni sud u jednom od ranije iznesenih stajališta zastupao shvaćanje kako je sklapanjem Sporazuma o konverziji osigurano otklanjanje nepoštenih ugovornih odredbi uz istovremeno održavanje valjanosti ugovora, a što je u skladu sa temeljnim načelima europske regulative".
- Hrvatska je jedina država koja je imala zakonsko rješenje sa retroaktivnim učinkom, koje je jasno definiralo sve uvjete konverzije, način obeštećenja potrošača i uspostave istog položaja korisnika CHF kredita sa korisnicima kredita s valutnom klauzulom u eurima. U konverziji su sve preplate po osnovi tečajnih razlika i preplaćenih kamata banke bile dužne uzeti u obzir te su sve preplate retroaktivno iskorištene za namirenje kredita u EUR. Povrh toga, sklapanje Sporazuma o konverziji bilo je obavezno za banke i utemeljeno na načelu slobodnog i informiranog pristanka potrošača. Time su bivši korisnici CHF kredita obeštećeni, a svako dodatno obeštećenje jedne kategorije dužnika bilo bi diskriminatorno i narušilo bi zakonom uspostavljenu postojeću ravnotežu što je u potpunoj suprotnosti europskog prava i načela zaštite potrošača, zaključuje HUB.