Zelena akcija i 17 ekoloških udruga iz koalicije "Zero Waste Hrvatska" pozvale su u četvrtak nadležna tijela da odustanu od planirane izgradnje novih centara za otpad i počnu razvijati decentralizirani sustav odvajanja i recikliranja otpada, koji je bolji s ekološkog, zdravstvenog i ekonomskog aspekta.

Aktivisti su ispred zgrade Ministarstva zaštite okoliša i energetike na transparentu nacrtali "nalog za plaćanje", po kojem građani mnogo skuplje plaćaju usluge, a za uzvrat dobivaju štetu za zdravlje, zagađeni okoliš i nerecikliranje.

Marko Košak iz Zelene akcije je istaknuo da su se na primjerima već izgrađenih centra pokazale sve mane takvog koncepta poručivši da su centri za gospodarenje otpadom neisplativ, skup i za okoliš neprihvatljiv način gospodarenje otpadom.

Siniša Bosanac iz građanske inicijative "Koprivnica kakvu zaslužujemo", naveo je primjer Mladena Joizinovića koji je kao direktor odlagališta otpada Piškornica sam sebi isplatio milijunski bonus, a građanima ostavio 30 metara visoko brdo nerazvrstanog smeća koje zagađuje podzemne vode, a predstavlja rizik od požara ili eksplozije.

140.000 tona smeća godišnje na Piškornicu

Upozorio je da bi se predloženim planom u regionalni centar za gospodarenje otpadom iz šest županija slijevalo oko 140.000 tona smeća godišnje na Piškornicu, od čega bi se proizvelo 40.000 tona gorivog otpada koji se nema gdje spaliti. Izgradnja spalionice, sa zdrastvenim rizicima koje nosi, predviđena je u blizini tvornice lijekova i dječje hrane, naglasio je.

Planu se izričito usprotivila i Branka Genzić-Horvat iz Udruge za zaštitu okoliša Resnik (UZOR), ocijenivši da bi takav sustav izazvao ogromne štete. "Ističem najnoviji projekt izgradnje zagrebačkog centra u kojeg se krenulo bez investicijske studije, bez plana gospodarenja otpadom, a na temelju nametnute odluke o implementaciji, bez valjanih razloga i protivno planu gospodarenja otpada", kazala je.

Pozvala je ministarstvo da odbije nacrt prijedloga Plana gospodarenja otpadom, a ministra da se očituje kao odgovorna osoba za stanje (ne)gospodarenja otpadom. 

"Europa je daleko otišla u tom pogledu i donosi postrožene uvjete za odvajanje otpada, a Hrvatska je ostala u 2004.", upozorava Genzić-Horvat.

Josipa Juričev-Sudac iz Udruge Eko Zagreb smatra da se treba ugledati na svjetsku praksu i kao primjer ističe Zagrebački ekološki sustav za komunalni otpad (ZEKO).

"ZEKO je univerzalni sustav koji je barem sedam puta jeftiniji od ovoga što je službeno predloženo u Gradu Zagrebu", rekla je i upozorila da centri donose poskupljenje usluga, zagađenje okoliša, zaustavljanje recikliranja, ali i štete za zdravlje građana.