Brojke će se još znatno povećavati i ono najgore je tek pred nama, upozorio je virusni imunolog prof.dr. Luka Čičin-Šain iz Centra za infektološka istraživanja u Braunschweigu u Njemačkoj.
Kako je pojasnio, ovih 4000 zaraženih, koji su dio dnevnih statistika, zapravo je 4000 dijagnosticiranih, onih koje je je zdravstveni sustav detektirao. To nije stvarna brojka, istaknuo je znanstvenik, a broj zaraženih u stvarnosti je znatno veći.
Jednako tako, rekao je kako sada imamo oko 50 umrlih na dan, što su ljudi koji su se zarazili prije tri do četiri tjedna, kada se dnevni broj zaraženih vrtio između tisuću i dvije tisuće. S obzirom da je dnevna brojka inficiranih u međuvremenu narasla na 4000 dnevno, prof.dr. Čičin-Šain kaže da će se i broj umrlih u sljedećim tjednima rapidno povećati.
Što se tiče mjera koje su trenutačno na snazi u Hrvatskoj, znanstvenik je rekao da ne vidi kako bi uz mjere ovakvog intenziteta brojke mogle početi padati te da je na Vladi da odluči hoće li ih postrožiti, kako bi se broj novozaraženih počeo konkretnije spuštati.
A o eksponencijalnom rastu broja zaraženih već je govorio i član Vladinog znanstvenog vijeća, epidemiolog dr. Branko Kolarić, koji je krajem listopada upozorio da nastavi li epidemija galopirati na ovakav način, možemo očekivati i pet tisuća zaraženih na dan.
A koliko su njegova predviđanja točna, dovoljno govori podatak da je već u lipnju najavio kako bismo do kraja godine mogli imati više od 1500 umrlih od Covida. Zaključno s ponedjeljkom 30. studenog u Hrvatskoj je od koronavirusa umrlo 1786 ljudi.
Nedavno je, nakon opetovanog traženja liječničkih udruga, Ministarstvo zdravstva izdalo smjernice za liječenje Covid-a koje su namijenjene liječnicima kliničarima i njih se svi moraju pridržavati. Prema smjernicama, Covid se dijeli na pet kliničkih oblika bolesti (asimptomatski, blagi bez komplikacija, srednje teški, teški i kritični). Za svaki od ovih oblika jasno je navedeno kakva se vrsta liječenja primjenjuje te kada je nužna hospitalizacija.
Također, tu su kriteriji kada se nekoga smješta na jedinicu intenzivnog liječenja, poput razine kisika u krvi te poremećaja u radu srca. Što se lijekova tiče, smjernice kažu da se Remdesivir preporučuje za bolesnike s težom upalom pluća. Kortikosteroidi su se, stoji, pokazali korisnim kod teškog i kritičnog oblika Covida, i to nakon sedmog dana bolesti. Rekonvalescentna plazma, koja se na početku epidemije spominjala kao potencijalni lijek, prema smjernicama se ne smatra učinkovitom te se neće koristiti u liječenju Covid bolesnika.