Vrlo skoro ćemo raspisati javni poziv za 50 škola koje bi trebale sudjelovati u ovoj eksperimentalnoj primjeni cjelodnevne škole. Vjerujem već sad da će interes biti velik, najavio je prije sjednice Vlade ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Pilot projekt o kojem već neko vrijeme izlaze detalji još nije službeno predstavljen, u odabranih 50 osnovnih škola ulazi već ove jeseni. potvrdio je Fuchs i u četvrtak. Ministarstvo planira odabrati škole u većim urbanim središtima, kao i u manjim mjestima,  eksperiment će trajati četiri godine. 

- Svake godine provodit će analize i vidjeti rezultate takve eksperimentalne primjene da bi se za četiri godine moglo eventualno nešto mijenjati da bi program bio još bolji. To je dovoljno dug period da se mogu donositi valjani zaključci - istaknuo je ministar.

Da bi se, kako se planira, cjelodnevna nastava mogla početi u potpunosti primjenjivati od školske godine 2027/2028., potrebno je da sve škole prijeđu na jednosmjensku nastavu, te osiguraju uvjete poput kuhinja, sportskih dvorana, laobratorija, računalnih učionica i druge infrastrukture.

Kako ministar najavljuje, domaće zadaće pisat će se u školi, a neće biti potrebe ni za instrukcijama.

- Domaća zadaća koja se daje učenicima da još jedanput ponove ili napišu nešto da bi utvrdili gradivo sada se prebacuje u školu i širina tog dijela obuhvata rada s učenicima može biti u grupama, može biti pojedinačno, mogu učitelji ponavljati određene lekcije za koje misle da djeca nisu dobro usvojila - istaknuo je Fuchs, te dodao kako je jedan od glavnih ciljeva ovakve koncepcije da učenici u okviru obaveznog dijela trajanja nastave, do 14 ili 15 sati, imaju definiran period i prostor gdje će raditi dodatno na poboljšanju svojih znanja i kompetencija.

- Mi mislimo da neće biti potrebe za instrukcijama i da će na taj način one biti riješene, da ćemo polučiti bolje rezultate i da će sva djeca imati jednake mogućnosti tijekom školovanja - rekao je, istaknuvši kako instrukcije poput onih za nacionalne ispite definitivno nisu potrebne, iako se roditelji odlučuju plaćati ih.

Time bi se, smatra on, smanjila i razlika u uspješnosti između djece iz obitelji s višim i nižim stupnjem obrazovanja, pri čemu djeca iz obitelji s višim stupnjem obrazovanja i boljim standardom postižu i bolje rezultate.

- Na ovaj način zbog tih instrukcija, između ostaloga, mislimo da će ovo itekako pridonijeti da sva djeca imaju iste šanse - zaključio je.